Čižmar je godinama radila u Institutu za turizam te agenciji Horwath & Horwath Consulting, predavala je na Zagrebačkoj školi za menadžment i Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a ima iskustvo i u drugim privatnim konzultantskim tvrtkama.

'U strateškom smislu, najavljene porezne izmjene predstavljaju izuzetno pozitivan korak naprijed s obzirom na utjecaje na daljnji razvoj turističkog sektora u Hrvatskoj. One omogućavaju aktivno upravljanje razvojem turizma, vodeći prije svega računa o dugoročnom nacionalnom interesu. Hrvatska ima jedan od najvećih stupnjeva ovisnosti o turizmu u Europi, stoga valja angažirati sve raspoložive instrumente da se ovim gospodarski značajnim sektorom strateški upravlja, vodeći računa o dugoročnoj održivosti', kaže nam Čižmar.

Što to točno znači? 'Objekti za kratkoročni najam turistima predstavljaju 62,3 posto ukupnih turističkih smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj, a osim toga postoji velik broj tzv. nekomercijalnih smještajnih kapaciteta. Snažan rast ove vrste smještaja i turistički promet koji on generira dovode do izrazite opterećenosti resursa u turističkim destinacijama, što u konačnici rezultira problemima infrastrukturne preopterećenosti, ugrožava prostorne resurse bujanjem nekretnina, a dovodi i do opadanja kvalitete života lokalnog stanovništva uslijed nemogućnosti rješavanja stambenih pitanja i ostalih aspekata', kaže Čižmar za tportal.

'Hrvatska kao turistička destinacija s najvećim stupnjem sezonalnosti u Europi upravo zbog toga i trpi izrazito visoke negativne posljedice prekomjernog turizma koncentriranog u manje od dva ljetna mjeseca. To je uglavnom posljedica velikog broja smještajnih objekata za kratkoročni najam turistima, dakle soba, apartmana i kuća za odmor, a oni su, prema podacima iz 2023. godine, godišnje popunjeni svega 56 dana. Radi se o dugogodišnjem intenzivnom rastu kapaciteta ove vrste smještaja, neizravno poticanog upravo laissez-faire poreznom politikom. Tako se Hrvatska u Europi pretvorila u poreznu oazu za ulaganje u nekretnine. Vjerujem da takav internacionalni imidž nikom razumnom ne može odgovarati i najavljene porezne promjene pozitivan su strateški zaokret', dodaje sugovornica tportala.

Po Čižmar, drugi i izrazito bitan aspekt najavljenih poreznih promjena jest ujednačavanje oporezovanosti, odnosno 'porezna pravednost' u istoj turističkoj djelatnosti.

'Do sada smo imali situaciju da je u slučaju privatnih iznajmljivača porezno opterećenje bilo na razini od jedan do dva posto ostvarenih prihoda, a istodobno su, računajući fiskalna i parafiskalna davanja, turistička poduzeća imala opterećenje od oko 25 posto ukupnog prihoda. Najavljene porezne izmjene dakle predstavljaju korak prema smanjivanju razlike poreznog opterećenja. Iako one neće rezultirati neprofitabilnim poslovanjem privatnih iznajmljivača, ipak bi smanjenje profitabilnosti u ovom segmentu smještaja moglo imati učinak u zaustavljanju daljnjeg značajnijeg rasta ulaganja u smještajne objekte za kratkoročni najam turistima. To bi onda na dugi rok moglo dovesti do uravnoteženja strukture smještajnih kapaciteta u pogledu smanjenja udjela objekata za kratkoročni najam turistima u ukupnim smještajnim kapacitetima, čime bi se dugoročno utjecalo i na barem djelomično smanjenje sezonalnosti', tvrdi Čižmar i predviđa trendove za iduće razdoblje.

'Valja vrlo otvoreno govoriti i o aktualnom tržišnom trenutku u segmentu tzv. privatnog smještaja, odnosno objekata namijenjenih kratkoročnom turističkom najmu. U situaciji stagnirajuće turističke potražnje i stalnog rasta ove vrste smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj, ove godine naročito je došla do izražaja neravnoteža ponude i potražnje u ovom tržišnom segmentu, što je rezultiralo smanjenom popunjenošću privatnog smještaja, čak i u samom vrhu ljetne sezone. Najavljene porezne promjene neizravno mogu utjecati na unaprjeđenje prosječne kvalitete objekata za kratkoročni turistički najam, kao i na intenziviranje aktivnosti za njihovo punjenje u široj sezoni. To bi se na srednji i dugi rok ostvarilo tržišnim mehanizmom smanjenja broja najmanje kvalitetnih objekata privatnog smještaja, što bi imalo pozitivan učinak na imidž i konkurentnost turizma u Hrvatskoj.'

Ova konzultantica ipak oštro i otvoreno poziva inspekcije na intenzivne akcije minimiziranja i suzbijanja sivog tržišta u turizmu te budnost kako bi se u promjeni poreznih propisa prevenirale moguće 'rupe u zakonu'.

'I da, idući bi korak svakako trebao biti da se napravi jasna razlika između obiteljskog smještaja i komercijalnog kratkoročnog najma. Tome valja pažljivo pristupiti uvažavajući mjesto prebivališta vlasnika smještajnog objekta, ali svakako odrediti i razumnu granicu maksimalnog broja smještajnih kapaciteta koji se mogu smatrati obiteljskim smještajem', drži Čižmar.

Ali i same porezne promjene, smatra, nisu dovoljne da osiguraju konkurentnost i održivu budućnost turizma u Hrvatskoj.

'Pozitivan smjer daljnjeg razvoja turizma može se osigurati jedino kombinacijom porezne, turističke i prostorne politike. Predstoji donošenje izmjena Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, a Zakon o turizmu i pravilnici koji su sada u postupku donošenja idu u smjeru osiguranja instrumentarija za upravljanje prekomjernim turizmom u destinacijama, odnosno usmjereni su većoj dugoročnoj održivosti turizma. Pri tome će jedinice lokalne samouprave trebati pažljivo uravnotežiti dugoročne koristi obuzdavanja prekomjernog turizma u destinaciji na račun kratkoročnih interesa, odnosno proračunskih prihoda od nove gradnje. No povećanje prihoda jedinica lokalne samouprave, koje će biti rezultat najavljenih poreznih promjena, svakako ide u smjeru stvaranja šansi za kvalitetnije odlučivanje u pogledu osiguranja održivosti turističkih destinacija', zaključuje Čižmar.