Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), odnosno sama država, preuzela je preko 90 posto dionica Jadranske banke iz Šibenika, novčarske institucije u kojoj je u listopadu prošle godine proglašen postupak sanacije nakon što je Hrvatska narodna banka konstatirala da su gubici dosegli 846 milijuna kuna. Sanacija je za državu ispala jeftinija od stečaja, a ovo je prvi slučaj u kojemu se ona provodi pretvaranjem dijela štednih uloga u temeljni kapital banke
Bivši vlasnici banke de facto su izvlašteni, a kuriozitet je da se među najmanjim dioničarima - dakle tvrtkama, obrtnicima i drugim štedišama čiji štedni ulozi ne podliježu osiguranju do protuvrijednosti od 100 tisuća eura, nalazi nekoliko desetaka javnih ustanova, mahom s područja Šibenika i Šibensko-kninske županije. One nisu uspjele na vrijeme povući svoje depozite, pa su prisilno postali dioničari Jadranske banke.
Izuzev tvrtke 'Pro Kolekt' s 22,2 milijuna kuna, te Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, kojemu je u banci ostalo zarobljeno preko 10 milijuna kuna, u minimalnim omjerima suvlasnici su tako postali i Dom zdravlja Šibenik, gotovo sve šibenske gradske četvrti, Vijeće srpske nacionalne manjine, Općina biskupija, razna komunalna društva, nekoliko osnovnih i srednjih škola, Nacionalni park Kornati, Javna vatrogasna postrojba iz Vodica, Gradska knjižnica, Muzej grada Skradina...
Radi se o iznosima od minimalnih 100 kuna do najviših pedesetak tisuća kuna, no u nekim slučajevima to svejedno stvara poprilične probleme: ravnateljica Narodne knjižnice i čitaonice u Murteru Mande Turčinov Ježina, recimo, objavila je da toj ustanovi nimalo ne odgovara prisilno dioničarstvo i da 15 tisuća kuna smatra izgubljenim novcem.
Jadranka banka je, inače, prva hrvatska banka koja u posljednjih petnaest godina umjesto u stečaj ulazi u proces državne sanacije, i to u skladu s europskom shemom sanacije malih banaka čija je imovina manja od 1,5 milijarde eura, odobrenom upravo koncem prošle godine od strane Europske komisije. U ovom slučaju objašnjeno je da se radi o javnom interesu za dostupnost kreditiranja i platnog prometa u Šibensko-kninskoj županiji, te o zaštiti javnih sredstava.
U listopadu prošle godine kumulativni gubitak banke procjenjivao se na oko 322 milijuna kuna, no nakon neovisne procjene konzultantske tvrtke 'Delloite' to je naraslo na čak 846 milijuna kuna. S druge strane, sanacija je svejedno proglašena jeftinijim rješenjem jer se čak 1,9 od ukupno 2,1 milijarde kuna depozita odnosi na građane - pa bi država u slučaju isplate osiguranih štednih uloga morala potrošiti čak oko milijardu i pol kuna.
Postupkom sanacije predviđeno je da osnovni teret podnesu dosadašnji dioničari kroz istiskivanje iz vlasničke strukture, a potom slijedi pokriće preostalih gubitaka i uplata novog kapitala. Ukupni troškovi procjenjuju se na nekoliko stotina milijuna kuna, a od današnjeg dana počeo je teći jednomjesečni rok u kojemu sanacijska uprava treba oglasiti prodaju banke. Po svemu sudeći, dogodit će se i značajna prodaja imovine, odnosno zaplijenjenih nekretnina i onih na kojima postoje hipoteke kao osiguranje potraživanja. Između ostalih, tu su i trgovački centri šibenskog poduzetnika Josipa Stojanovića, založeni za kredite njegove tvrtke 'Jolly' koji trenutno iznose nešto preko 20 milijuna kuna. No, tvrdi se da ovako sanirana banka može nesmetano nastaviti poslovati i u slučaju da se za nju ne pronađe zainteresirani kupac, odnosno da će biti 'zdrava i solventna'. Dosad je, po podacima HNB-a, ona zauzimala oko jedan posto bankarskog tržišta.
Po svemu sudeći, svoje udjele u banci izgubili su dioničari koji su prije dvije godine sudjelovali u očito neuspješnom pokušaju dokapitalizacije - između ostalih šibenski 'Vodovod' koji je uložio pet milijuna kuna. S druge strane, ova banka je najveći vjerovnik šibenskog TLM-a i tek treba vidjeti kako će se riješiti taj problem.
Čitavu listu novih dioničara Jadranske banke moguće je pogledati OVDJE.
