S obzirom na najavljene izmjene u oporezivanju dohotka, u 2017. godini se očekuje uzlazni trend u kretanju neto plaća, visine raspoloživog dohotka te posredno i osobne potrošnje kao najznačajnije sastavnicu BDP-a, ocjenjuju analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).

Preliminarni podaci DZS-a o prosječnim bruto i neto plaćama u rujnu pokazali su mjesečni pad dok je istovremeno na godišnjoj razini nastavljen rast prosječnih plaća, u nominalnom i realnom izrazu (prvenstveno potaknut izostankom pozitivnih stopa inflacije). Tako je u kumulativnom razdoblju od siječnja do rujna prosječna bruto plaća iznosila 7.729 kuna što je 1,9 posto više u odnosu na isto razdoblje lani. U istom promatranom razdoblju prosječna isplaćena neto plaća zaposlenih u pravnim osobama iznosila je 5.660 kuna te je nominalno viša za 1,5 posto na godišnjoj razini.

Prema posljednjim podacima WIIW Instituta (The Vienna Institute for International Economic Studies), prosječna bruto plaća u prvih osam mjeseci ove godine u hrvatskoj je iznosila 1.025 eura. Izuzev Slovenije gdje je prosječna bruto plaća u istom razdoblju bila 1.568 eura, Hrvatska se pozicionirala na visokom drugom mjestu u usporedbi sa zemljama u okruženju: Češka (995 eura), Poljska (969 eura), Slovačka (884 eura), Mađarska (825 eura), Rumunjska (628 eura) te Bugarska (478 eura).

Međutim, važnoj je naglasiti da dinamički prikaz kroz razdoblje od početka 2009. godine do danas ukazuje na razmjerno snažniji trend rasta prosječnih bruto plaća kod usporedivih zemalja dok istovremeno prosječna bruto plaća u Hrvatskoj pokazuje poprilično stagnantnu nominalnu razinu (blago iznad 1.000 eura). Dakako da su različiti trendovi u kretanju inflacije u pojedinim zemljama također uvjetovali i različitu dinamiku kretanja prosječnih plaća u realnom izrazu, utječući tako i na realni raspoloživi dohodak.

Posljednji podaci Eurostata (koji se periodično objavljuju dva puta godišnje) također pokazuju da je minimalna bruto plaća obračunata u srpnju u Hrvatskoj iznosila 414 eura(otprilike slično kao u Poljskoj gdje je iznosila 417 eura). Višu minimalnu bruto plaću imala je Slovenija (791 eura) dok su ostale zemlje u okruženju imale nižu minimalnu bruto plaću: Slovačka (405 eura), Češka (365 eura), Mađarska (350 eura), Rumunjska (276 eura), Bugarska (215 eura).

Međutim, vrijedi istaknuti da minimalna bruto plaća u Hrvatskoj čini svega 40,6% udjela u prosječnoj bruto plaći. Niži udio od Hrvatske ima Češka (36,1%) dok ostale spomenute zemlje u okruženju imaju veći udio minimalne bruto plaće u ukupnoj prosječnoj bruto plaći: Slovenija (51%), Slovačka i Bugarska (45%) te Rumunjska, Mađarska i Poljska (43%).

'Obzirom na najavljene nove porezne izmjene u oporezivanju dohotka (povećanje osobnog odbitka, sniženje poreznih stopa, povećanje koeficijenata za uzdržavane članove) u sljedećoj godini očekuje se uzlazni trend u kretanju neto plaća. Posljedično, očekujemo pozitivan doprinos na visinu raspoloživog dohotka te posredno i na osobnu potrošnju kao najznačajniju sastavnicu BDP-a', zaključuju analitičari Raiffeisen banke.