Kako se navodi u priopćenju slovenskog ministarstva vanjskih poslova, nastavak postupaka pred hrvatskim sudovima u kojima zbog stare devizne štednje Ljubljanske banke Zagreb, Novu Ljubljansku banku (NLB) tuže Privredna banka Zagreb i Zagrebačka banka koje su štedišama podmirile dugovanja Ljubljanske banke iz javnih sredstava predstavlja kršenje sporazuma o sukcesiji bivše SFRJ iz 2001., te memoranduma o suglasnosti dviju vlada koji su 2012. u slovenskim Mokricama potpisali tadašnji premijeri Janez Janša i Zoran Milanović.

Slovenija je u noti izrazila očekivanje da će Hrvatska ispuniti svoje međunarodne obveze iz tih sporazuma, osigurati da se sudski postupci o prenesenoj deviznoj štednji prekinu sve do rješenja tog pitanja na osnovi pregovora, te tako bez odgađanja prekine kršenje međunarodnopravnih obveza i posljedice takvih protupravnih postupaka, navodi u priopćenju o prosvjednoj noti slovensko ministarstvo vanjskih poslova.

U noti se ponavljaju poznata stajališta Ljubljane o pitanju stare devizne štednje podružnica Ljubljanske banke izvan Slovenije. Za tu problematiku navodi se da je treba riješiti pregovorima o sukcesiji bivše države ili razgovorima u okviru Banke za međunarodna poravnanja u Baselu.

"Memorandumom iz Mokrica Hrvatska se obvezala da će se prekinuti svi postupci Zagrebačke banke i Privredne banke Zagreb protiv Ljubljanske banke koji su bili pokrenuti temeljem punomoći hrvatskog ministarstva financija, vezani na prenesenu deviznu štednju, pokrenuti temeljem punomoći koju su te banke dobile od hrvatskog ministarstva financija, a nastavak tih procesa u suprotnosti je s tim memorandumom i sa sporazumom o nasljedstvu slijednica SFRJ", navelo je u priopćenju ministarstva vanjskih poslova.

Memorandum iz Mokrica prema tumačenju koje je još u vrijeme kad je potpisan dala tadašnja Milanovićeva vlada, predviđao je da se postupci pred sudovima u Hrvatskoj protiv Ljubljanske banke "privremeno zaustave", odnosno da dođe do njihova jednogodišnjeg zastoja u skladu s hrvatskim zakonom, no da se Slovenija tada obvezala osigurati da na to pristane i Ljubljanska banka, do čega nije došlo, pa su procesi protiv Ljubljanske banke zbog stare štednje u Hrvatskoj nastavljeni.

Slovenija pak tvrdi da je memorandum iz Mokrica Hrvatsku obvezao da dođe do sveopćeg prekida tih procesa sve dok se ne nađe konačno rješenje tog pitanja u okviru sukcesije jer je za staru štednju jamčila narodna banka bivše Jugoslavije, pa taj teret treba razdijeliti. Osim toga, Slovenija je u sporu oko memoranduma tvrdila da je on međunarodni sporazum koji je Hrvatskoj omogućio ulazak u EU jer je tako bilo riješeno jedno od spornih pitanja zbog čega je Slovenija jedno vrijeme pristupne pregovore blokirala, te da je zbog međunarodnog karaktera sporazuma iz Mokrica on iznad hrvatskih zakona, pa i zakona s područja pravosuđa.

Pitanje stare devizne štednje u Sloveniji je postalo aktualno prije nekoliko tjedana kad je objavljeno da je Nova Ljubljanska banka (NLB) odobrila neke isplate prema pravomoćnim sudskim rješenjima iz spora Ljubljanske banke i dviju hrvatskih komercijalnih banaka o pitanju prenesene devizne štednje. Oporba vladu Mire Cerara optužuje da je to prešutno dopustila i tako ugrozila nacionalne interese jer je potencijalno smanjila cijenu NLB-a koju će trebati privatizirati prema obećanju koje je Slovenija dala Europskoj komisiji.

Oporba je zato u parlamentarni postupak uvela poseban ustavni zakon koji bi za cilj imao da se spriječe isplate NLB-a zbog stare devizne štednje odlukama hrvatskih sudova. Premijer Miro Cerar kazao je da je načelno suglasan s takvom zaštitom NLB-a jer su po njemu sve isplate stare devizne štednje "nezakonite", ali da zakon koji je predložila oporba i predviđa kaznene sankcije protiv Hrvatske treba doraditi kako ne bi došao u suprotnost sa slovenskim ustavom i pravom EU-a.