U Hrvatskoj je dosad realizirano 13 projekata po modelu javno-privatnog partnerstva (JPP) ukupne vrijednosti oko 150 milijuna eura. Neuspješnim se pokazao samo jedan, splitska Spaladium arena, za što krivicu snosi privatni partner koji nije uspio osigurati novac za završetak čitavog projekta
Tih 13 projekata državu i lokalnu upravu godišnje košta 60 milijuna kuna. Kako je uglavnom riječ o ugovorima na 25 godina ukupni trošak će iznositi 1,5 milijardi kuna. S druge strane, da su se ti objekti gradili prema tradicionalnom modelu, za njih bismo plaćali 4,5 milijuna kuna više
'I u slučaju Spaladium arene, ako država odluči raskinuti ugovor s privatnim partnerom, dobit će za 19 posto jeftiniji moderan sportski objekt nego da ga je išla sama graditi putem kredita', istaknuo je Damir Juričić, ravnatelj Agencije za javno-privatno partnerstvo na današnjem okruglom stolu 'Kontroverze i razotkrivanje JPP-a'.
Najveća zabluda je JPP poistovjećivati s privatizacijom, što je u potpunosti, kaže, promašeno. Nakon isteka ugovora vlasnik objekta postaje grad ili država. Osim toga, ugovor prisiljava privatnog partnera da za čitavo vrijeme koncesije redovito održava zgradu, što nije slučaj kad se škola ili neka druga javna ustanova izgradi na uobičajen način.
Juričić smatra da bi se putem JPP-a mogao izgraditi Pelješki most, pod pretpostavkom da se znatan dio investicije pokrije sredstvima iz strukturnih fondova EU-a.
'Model JPP-a je pogodan za sve velike infrastrukturne projekte koji se odnosi na javnu uslugu, poput distribucija električne energije', istaknuo je Juričić.
Na okruglom stolu je sudjelovala i Dalia Budriene iz litavske Središnje agencije za upravljanje projekata. Litvanci su do sad ugovorili 40 JPP projekata ukupne vrijednosti oko 550 milijuna kuna.
