Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, lani je u Hrvatskoj bilo aktivno 170.278 poduzeća s 1,13 milijuna zaposlenih. U odnosu na 2013., broj aktivnih poduzeća povećan je za nešto manje od 10.000, pri čemu se bilježi značajniji rast u posljednje tri godine. Posljedica je to povećanja broja novih poduzeća, ali i smanjenja broja ugašenih.

Od 2016. rast poduzetničke aktivnosti zabilježen je u većini djelatnosti, a najveća ekspanzija ostvarena je u područjima informacija i komunikacija te administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti.

U propulzivnom informatičkom sektoru broj aktivnih poduzeća u posljednje tri godine povećan je za 10 posto (sa 6642 na 7399), a dinamičnu poduzetničku aktivnost pratio je i rast broja zaposlenih za 13 posto (s 39.936 na 45.128).

Dvoznamenkast rast broja poduzeća (+13,7 posto) i broja zaposlenih (+12,6 posto) bilježi se i kod administrativnih, pomoćnih i uslužnih djelatnosti, u koje se ubrajaju zaštitarske usluge, održavanje zgrada, usluge putničkih agencija i sl.

Broj poduzeća ubrzano raste i u djelatnosti prijevoza i skladištenja, ali uz istovremeno smanjenje broja zaposlenih.

U djelatnostima koje obuhvaćaju najveći broj zaposlenih (prerađivačka industrija, trgovina, turizam i ugostiteljstvo) dinamika je znatno slabija. Tako je, primjerice, u turizmu broj poduzeća porastao za 3,4 posto, a broj zaposlenih za 4,3 posto.

Naizgled slabija aktivnost u turizmu dijelom je posljedica promjene strukture poslovnih subjekata. U DZS-u napominju da je nakon porezne reforme 2017. povećan broj poduzetnika koji su izašli iz obuhvata poslovne demografije zbog prelaska na paušalno oporezivanje, osobito u uslužnim djelatnostima u kojima je veći udio obrtnika i slobodnih zanimanja.

Najveći pad broja aktivnih poduzeća (-3,7 posto) zabilježen je u djelatnosti opskrbe električnom energijom, u kojoj je smanjen i broj zaposlenih za 5,2 posto. Negativan prirast bilježe i financijske djelatnosti (pad broja aktivnih poduzeća za 3,3 posto i broj zaposlenih za 4,1 posto). Smanjen je i broj poduzeća koja se bave opskrbom vodom i gospodarenjem otpadom, ali je u tim djelatnostima u isto vrijeme osjetno povećan broj zaposlenih.

Zahvaljujući gospodarskom rastu i poboljšanju poslovne klime posljednjih godina osjetno je smanjen i broj umrlih poduzeća. Dok je 2015. prestalo poslovati 13.893 poduzeća, 2017. ugašeno je samo 11.776 poduzeća.

Pozitivni demografski trendovi utječu i na pokazatelje održivosti poslovnih subjekata koji prate stopu preživljavanja poduzeća. Od poduzeća rođenih u razdoblju od 2013. do 2017. godine, prvu godinu poslovanja 2017. uspješno je preživjelo 87 posto poduzeća dok je 2013. stopa preživljavanja u prvoj godini iznosila 84 posto.

Drugi rođendan doživjelo je 73 posto poduzeća, do treće godine doguralo je 62 posto poduzeća, u četvrtoj godini broj preživjelih je 61 posto, a petu godinu u životu dočeka nešto više od polovice poduzeća.

Premda ohrabruju pokazatelji poslovne demografije, istraživanja koja prate razvoj poduzetničkih aktivnosti u Hrvatskoj ukazuju na brojne slabosti.

Tako je posljednje istraživanje Global Entrepreneurship Monitor (GEM), koje svake godine provodi CEPOR, pokazalo da percepcija o poduzetničkim prilikama u Hrvatskoj stagnira te da je znatno slabija nego u drugim europskim zemljama.

Najveća prepreka razvoju poduzetničke aktivnosti neprimjerena je poslovna okolina. U mjerenju snage poduzetničke okoline (NEC indeks) Hrvatska je zauzela zadnje mjesto u EU, a kao najlošija pozicionirana je u čak sedam do 10 područja (porezi i regulativa, vladini programi, obrazovanje za poduzetništvo, prijenos tehnologije, poslovne usluge, barijere ulasku na tržište, kulturne norme).

S druge strane, Hrvatska je u vrhu Europske unije po iskazanim poduzetničkim namjerama - u 2018. i 2017. godini je na prvom mjestu, a u 2016. godini na drugom, što upućuje na veće učešće pokretanja poslovnih pothvata iz nužde, a ne zbog uočene prilike.

Potvrđuju to i rezultati istraživanja koji pokazuju da u Europskoj uniji ima u prosjeku pet puta više pojedinaca koji u poduzetničku aktivnost ulaze zbog uočene prilike, a u Hrvatskoj je tek 1,9 puta više takvih poduzetnika. Istovremeno, u Hrvatskoj broj 'odraslih' poduzeća na 100 stanovnika u razdoblju od 2016. do 2018. stagnira na razini od 4,2, što je tek 62 posto od prosjeka EU-a.

Istraživanje GEM pokazalo je i velike razlike u poduzetničkoj aktivnosti prema geografskoj rasprostranjenosti. Najintenzivniji rast poduzetničke aktivnosti pokazuju Dalmacija te Istra, Primorje i Gorski kotar. Najveći pad poduzetničke aktivnosti je u Lici i Banovini, u kojima je i razina poduzetničke aktivnosti najniža, ali istovremeno se poboljšava motivacijski indeks.