Narednih godina velik broj hrvatskih poduzetnika naći će se pred odlukom o tome kome prepustiti poduzeće koje su gradili cijeli život. Riječ je o prvoj generaciji vlasnika poduzeća stasalih 90-ih godina, kojima se približilo vrijeme za povlačenje iz posla
Prema istraživanju Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva (CEPOR), više od 16.000 hrvatskih poduzetnika starijih od 55 godina u skoro vrijeme mora pronaći rješenje za budućnost poduzeća nakon svog povlačenja. Riječ je o tvrtkama s gotovo 180.000 zaposlenih.
Premda većina poduzetnika nastoji prenijeti poslovanje na svoje nasljednike u krugu obitelji, europska iskustva pokazuju da svega njih 15 do 30 posto uspije to i postići. Znatno više (oko 40 posto) odlučuje ih se na prodaju poduzeća, a gotovo trećina na kraju mora ugasiti biznis jer nisu na vrijeme poduzeli odgovarajuće korake za prijenos poslovanja.
U Hrvatskoj je taj postotak znatno već jer ne postoji odgovarajući sustav potpora na razini države i ostalih institucija. Da prijenos poslovanja nije samo pitanje pojedinca, već šireg sustava koji čine politike Vlade, financijski sektor i drugi povezani akteri, istaknuto je i na ovogodišnjem Forumu obiteljskih poduzeća i prijenosa poslovanja, u organizaciji CEPOR-a, neprofitne udruge koja jedina sustavno radi na jačanju svijesti poduzetnika o izazovima prijenosa poslovanja.
'Među najvećim izazovima uspješnog prijenosa poslovanja su i nedostatak iskustva, preveliko naslanjanje na nasljednike iz obitelji, nespremnost na promjene te druge psihološke barijere. Mnoge poduzetnike muči i neizvjesnost izvora prihoda u mirovini. Sve su to teme o kojima stariji poduzetnici trebaju otvoreno razgovarati sa svojim potencijalnim nasljednicima. Tijekom prijenosa poslovanja trebaju se pronaći rješenja za vlasništvo i upravljanje poduzećem nakon umirovljenja vlasnika, najčešće i osnivača tvrtke', naglasila je Mirela Alpeza, direktorica CEPOR-a.
U razvijenim zemljama čitav je niz institucija koje doprinose uspješnosti procesa prijenosa poslovanja u malim i srednjim poduzećima, a najvažnija karika su online business transfer platforme koje spajaju ponudu i potražnju.
Putem takvih platformi vlasnici poduzeća mogu pronaći zainteresirane preuzimatelje, ali i dobiti dodatnu potporu u procesu prijenosa poslovanja. Online platforme razlikuju se po geografskoj pokrivenosti pa tako, primjerice, postoje regionalne, nacionalne i prekogranične business transfer platforme.
Primjer dobre prakse prekogranične platforme predstavlja Transeo Marketplace, virtualna burza koja omogućuje pretraživanje te kupovinu poduzeća unutar područja Europske unije.
Specijalizirane online platforme omogućavaju povezanost prodavatelja i kupaca te dostupnost drugih komponenti ekosustava, poput usluga pravnih savjetnika, računovođa ili financijskih institucija u cilju povećanja uspješnosti i lakše provedbe prijenosa poslovanja. Najčešći akteri koji iniciraju ili se uključuju u djelovanje ovih platformi su nacionalna udruženja poduzetnika, državne agencije za podršku razvoju malih i srednjih poduzeća te državne razvojne banke.
Za razliku od dobre europske prakse, u Hrvatskoj su poduzetnici koji žele izaći iz biznisa uglavnom prepušteni sami sebi. Pritom treba naglasiti da zakonodavni okvir i porezna politika vezana uz prijenos poslovanja u Hrvatskoj ne predstavljaju otežavajući faktor, kao što je to često slučaj u pojedinim europskim zemljama. Naime, u Hrvatskoj su članovi obitelji oslobođeni od poreza na nasljedstvo, a otuđenje financijske imovine je neoporezivo ukoliko je od nabave do prodaje prošlo dulje od dvije godine.
Međutim ostale komponente koje bi trebale olakšati prodaju tvrtke slabo su razvijene. Tako u Hrvatskoj ne postoji uređeno mjesto za spajanje kupaca i prodavatelja, a izostaje i potpora banaka, koje nemaju kreditne linije za financijsko praćenje preuzimanja mikro i malih poduzeća.
Hrvatskim poduzetnicima teško je naći i stručnu pomoć jer su postojeće savjetničke kuće uglavnom usmjerene na podršku srednjim i velikim poduzećima. Također, institucije koje bi se trebale baviti potporom poduzetnicima (HGK, HUP, HBOR) ne pridaju dovoljno pozornosti ovom važnom području.
Stoga nije slučajno to da se uhodani biznisi prodaju putem malih oglasnika bez stručne podrške i uz minimalno informacija. U takvim uvjetima i kupci i prodavatelji izloženi su brojnim rizicima.
Poduzetnici koji ne uspiju prenijeti poslovanje na nasljednike na vrijeme trebaju ispitati mogućnost prodaje. Pritom trebaju biti svjesni toga da je prodaja tvrtke složen i dugotrajan postupak. Čak i u razvijenim zemljama postupak prodaje traje minimalno šest mjeseci, a može potrajati i nekoliko godina.
S obzirom na brojne barijere koje postoje na hrvatskom tržištu, od iznimne je važnosti pronaći iskusne savjetnike, one koji znaju na kvalitetan način pripremiti poduzeće za prodaju. Uz njihovu pomoć, koja pokriva brojne aktivnosti - od procjene vrijednosti i pripreme dokumentacije, preko pravne zaštite i pronalaženja kupaca, do pregovora i zaključenja transakcije - puno je lakše doći do željenog cilja.