U kolovozu je nakon tri mjeseca rasta, na mjesečnoj razini blago pao broj osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), dok je na godišnjoj nastavljen pad koji traje od travnja i izravna je posljedica krize uzrokovane pandemijom koronavirusa
Broj osiguranika na kraju kolovoza spustio se na 1,553.879, što je 451 osiguranika ili 0,1 posto manje nego u srpnju, pokazuju podaci HZMO-a. To praktički znači da je za toliko pao broj zaposlenih prijavljenih na mirovinski zavod na kraju kolovoza, u odnosu na kraj srpnja.
Broj osiguranika najviše je u odnosu na srpanj pao u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima - za 1,5 posto.
Kako navode analitičari Raiffeisen banke (RBA), za razliku od srpnja kada je najveći rast broja osiguranika ostvaren u pružanju smještaja te pripremi i usluživanju hrane, u osmom mjesecu je najveći doprinos mjesečnom rastu stigao iz administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti, za 2,7 posto.
Od ostalih kategorija sa značajnim udjelom u ukupnom broju osiguranika, njihov broj u prerađivačkoj industriji porastao je za 0,1 posto, u trgovini na veliko i malo pao je za 0,2 posto, a u javnoj upravi i obrani povećan je za 0,9 posto.
Na godišnjoj razini, broj osiguranika u kolovozu je nastavio padati peti mjesec zaredom, pa je tako u odnosu na osmi mjesec 2019. godine manji za 41.567 osoba ili 2,6 posto.
Djelatnost s najvećim padom je pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane, to jest ugostiteljstvo i turizam, s padom od 17 posto.
To je izravna posljedica manje potrebe za zaposlenima zbog posljedica pandemije Covida -19, odnosno zamjetno nižeg broja dolazaka i noćenja turista, navode analitičari RBA-a.
Od ostalih kategorija koje sudjeluju s visokim udjelima u ukupnom broju osiguranika, njihov broj u prerađivačkoj industriji pao je za 2,4 posto, trgovini na veliko i malo 2,2 posto, te javnoj upravi i obrani 3,8 posto.
Kako ističu iz RBA-a, broj osiguranika pri HZMO po prvi puta od 2014. godine ima tendenciju godišnjeg pada, s očekivano najvećim negativnim doprinosom u ugostiteljstvu i turizmu.
"Do kraja godine, a osobito od rujna nadalje kada se dio sezonskih radnika vraća na Zavod za zapošljavanje, moguće je očekivati snažan rast nezaposlenosti i pad zaposlenosti. S druge strane, stabilna kretanja u kolovozu odraz su kretanja poslovnih aktivnosti kojima središnja turistička sezona ide u prilog", zaključuje se u analizi RBA-a.