Iz središnje banke pritom napominju kako se HNB u slučaju Credo banke, nakon što je toj banci oduzeto odobrenje za rad, suzdržavao u najvećoj mogućoj mjeri od javnih istupanja i medijskih polemika, smatrajući da one mogu više štetiti nego koristiti općem interesu, uključujući očuvanje stabilnosti bankovnog sustava te da daljnje bavljenje ovim slučajem treba prepustiti za to nadležnim državnim institucijama.

Međutim, navode kako proizvoljne interpretacije zbivanja i neutemeljene prozivke središnje banke ne posustaju, kod čega se ignoriraju i stvarne činjenice i pravna regulativa, obvezujuća za središnju banku kao i za sve ostale institucije i pojedince.

Pritom se, po ocjeni HNB-a, pozornost javnosti nastoji skrenuti s ključnih problema u koje je zapala Credo banka postupanjem njene uprave i nadzornog odbora, oprečnim važećoj zakonskoj regulativi i načelima zdravog bankovnog poslovanja.

Podsjećaju da je HNB mjesecima prije oduzimanja odobrenja za rad, svojim upozorenjima i mjerama zahtijevao od nadležnih tijela Credo banke da poslovanje usklade s važećom regulativom i banku osposobe za stabilno daljnje poslovanje. U okviru toga obavljan je i izravni nadzor stručnih službi HNB-a u banci, tijekom kojeg se došlo i do bitnih saznanja o netočnostima u izvještavanju središnje banke, uključujući neiskazivanje povezanih osoba koje su istovremeno korisnici prekomjernih kredita i vlasnici banke.

'O tim nastojanjima središnje banke da se Credo banka održi i stabilizira javnost, iz razumljivih razloga, nije obavještavana', naglašavaju iz HNB-a.

Budući da željenog učinka nije bilo i da štetne posljedice ne bi bile još gore, HNB-u, kako navode, nije preostalo drugo nego da, u skladu sa svojim ovlastima, Credo banci oduzme odobrenje za rad i to javno priopći.

'Apsurdno je da se krivica za takav ishod i za sveukupne posljedice neadekvatnog bankovnog poslovanja pokušava prebaciti na HNB - ignoriranjem i zamagljivanjem stvarnih razloga za oduzimanje odobrenja za rad Credo banci, zamjenom uzroka i posljedica, te neistinitim prikazivanjem nadležnosti, obveza i procedura, kako u dotadašnjem poslovanju tako i u zbivanjima neposredno nakon oduzimanja odobrenja za rad Credo banci', ističu iz HNB-a.

Dodaju kako, nažalost, tome pribjegavaju ne samo osobe izravno odgovorne za način i rezultate poslovanja Credo banke, već i pojedinci iz nekih drugih javnih institucija.

'Daljnja zbivanja pokazat će koliko je pritom prisutno neznanje, te ima li kod toga i svjesnog obmanjivanja javnosti iz nekih zakulisnih razloga i interesa', navode iz HNB-a.

Za središnju je banku također zabrinjavajuće da 'pojedini medijski djelatnici preuzimaju ulogu svojevrsnih promotora takvih sudionika u zbivanjima u i oko Credo banke, ne zamarajući se pritom previše pravnom i činjeničnom utemeljenošću tih optužbi, a niti mogućim štetnim posljedicama senzacionalizma bez pokrića'.

S obzirom na takve okolnosti, HNB smatra svojom obvezom da javnosti predoči što potpuniji, za praksu središnjih banaka inače neuobičajeno iscrpan - uvid u relevantne pokazatelje i ključne razloge, kao i u zakonske i podzakonske propise na kojima su bile činjenično, pravno i stručno utemeljene odluke HNB-a, navode iz HNB-a.

Tako je središnja banka na svojim web stranicama, uz priopćenje, objavila tri dokumenta - rješenje o oduzimanju odobrenja za rad Credo banci d.d. Split s obrazloženjem; postupanje HNB-a u pogledu oduzimanja odobrenja za rad i prisilne likvidacije Credo banke te aktivnosti vezane uz naplatu zadužnice i mjenica po računu Credo banke u prisilnoj likvidaciji; primjena podzakonskih akata HNB-a u odnosu na zaštitu novčanih sredstava klijenata prema Zakonu o tržištu kapitala i Zakona o osiguranju depozita.