Svjetske izložbe imaju dugu tradiciju. Priča je, barem službeno, krenula još davne 1851. godine u Londonu. Tad su još mlađahni princ Albert i žena mu, kraljica Viktorija, vizionarski prepoznali povijesni trenutak u kojem su se našli. Nošeni valom industrijske revolucije i svih dostignuća koje je ona donijela za boljitak svijeta, odlučili su na jednom mjestu okupiti sve ono najbolje, najveće i najljepše što je proizvela suvremenost tadašnjeg svijeta pogonjenog parnim strojem. Začuđenom pučanstvu tako su na svakom koraku prezentirali neviđena i dotad nezamisliva tehnološka, umjetnička i znanstvena dostignuća.

Originalnu ideju su, i to treba priznati, ukrali od svojih ljutih rivala, susjeda Francuza koji imaju znatno dulju tradiciju u organizaciji ovakvih izložbi. No neovisno o tome, upravo se najdugovječnijoj britanskoj kraljici i njenom njemačkom suprugu pripisuje zasluga za pokretanje najveće i najvažnije svjetske izložbe neprekinute tradicije. Jer osim što EXPO svakog svog grada domaćina redovito pretvara u garantiranu turističku destinaciju – što nije zanemariv moment ove prestižne manifestacije – u njima se svijetu iz godine u godinu predstavljaju najingenioznije ideje nekog doba bez obzira na to radi li se o tehnologiji, umjetnosti ili znanosti.

Karakter svjetskih izložbi nije se u principu mnogo mijenjao od svojih početaka. Barem ne što se temeljne ideje tiče. I dalje vrijedi isto zlatno pravilo: na jednom mjestu okupiti najveće ideje nekog vremena kako bi svijet, makar nakratko, zavirio u bolju budućnost koja nas već nestrpljivo čeka iza prvog ugla povijesti.

A trenutak što ga milijuni posjetitelja koji svake godine pobožno hodočaste na EXPO već desetljećima očekuju s najvećim nestrpljenjem zasigurno se može svesti na veličanstvene paviljone pomoću kojih se pojedine nacije predstavljaju moru ljudi. U nastavku provjerite zašto se upravo paviljoni koje smo odabrali nalaze na listi najvažnijih u povijesti!

Eiffelov toranj

Dobro, Eiffelov toranj možda per se nije baš zamišljen kao paviljon, ali svejedno i dalje predstavlja jedan od globalno najprepoznatljivijih zaštitnih lica Svjetske izložbe.

Kad je Gustave Eiffel 1889. gradio svoj 300 metara visok čelični toranj, njegovi sugrađani nisu bili osobito oduševljeni toliko masivnom željeznom intervencijom u tkivo svoje romantične metropole. I reći da nisu bili baš oduševljeni eufemizam je stoljeća. Jer Eiffelov toranj danas se možda prometnuo u sinonim Pariza, ali tadašnji žitelji bili su osupnuti monstruoznošću ove goleme tvorevine.

Toranj je isprva imao čak i rok trajanja. Trebao je biti srušen točno 20 godina nakon nastanka, ali je u međuvremenu Parižanima i mnogobrojnim turistima koje je kao arhitektonsko čudo modernog svijeta privlačio u njihov grad toliko prirastao srcu da se ovom čeličnom gorostasu, srećom, možemo diviti i mi danas.

Palace of Fine Arts

Okružena lagunama i obrasla u zelenilo, ova evokativna palača sliči na hibrid drevnog majanskog hrama i oronule britanske vile. Izgradio ju je Bernard Maybeck za potrebe Izložbe Panama-Pacific u San Franciscu 1915. godine. Inicijalna namjena joj je bila ugostiti koncerte i izložbe koji su se odvijali u sklopu te manifestacije, a više od stoljeća kasnije ljudima još uvijek služi u iste svrhe.

Atomium

Briselski Atomium ušao je u povijest kao jedan od najelegantnijih simbola EXPO-a uopće. Zamislili su ga i podigli Andre Waterkeyn te Andre i Jean Polack. Ova prepoznatljiva skulptura izgrađena je 1958. godine i doseže visinu od 100 metara, a predstavlja, kao što joj i ime govori, model atoma. Sastoji se od devet metalnih kugli koje povezuju cijevi te svojom prisutnošću u europskoj prijestolnici još uvijek gordo podsjeća na optimizam koji je obilježio legendarni EXPO iz ’58.

Unisphere

Ova monumentalna građevina dominira njujorškim parkom koji se ugnijezdio u Queensu. Riječ je o šupljem globusu izvedenom u nehrđajućem čeliku, visokom 43 metra te izgrađenom za Svjetsku izložbu 1964.-1965.

I ne dajte se zbuniti, izložba koju mi danas poznajemo kao EXPO nekad se zvala Svjetskom izložbom, tako da se ovdje koristimo samo povijesnim nazivljem. Sve manifestacije koje provlačimo kroz tekst u principu su iste prirode.

Flushing Meadows-Corona Park, u kojem je održan spomenuti EXPO, može se, inače, pohvaliti još jednim EXPO-om koji je održan na istom mjestu, i to 1939. godine.

Biosphere

Struka je ovdje složna. EXPO koji je '67. održan u Montrealu iznjedrio je najviše arhitektonskih čudesa predstavljenih iste godine na jednoj izložbi.

Jedan od najreprezentativnijih paviljona bio je onaj koji je za Veliku Britaniju podignuo cijenjeni brutalist Basil Spence. Taj je paviljon, nažalost, u međuvremenu srušen. Tužna je to sudbina koja možda prijeti i dobrom dijelu naše najpoznatije paviljonske arhitekture, Zagrebačkom velesajmu.

Pa ipak, montrealskom EXPO-u još uvijek svjedoči Fullerova Biosfera, koju je izgradio za potrebe reprezentacije SAD-a na tom sajmu.

Space Needle

Ako vam se sviđa Seattle ili ste veliki fan Frasiera, onda vam se na sam spomen ovog američkog grada u glavi javlja slika tornja iz naslova. Izgrađen je 1962., visok je 184 metra, a milijuni turista još i danas rado ga posjećuju.

China Art Museum

Ovaj je primjer novijeg datuma. Spomenuti kineski paviljon izgrađen je za EXPO 2010., a predstavlja jedinstven i suvremen spoj tradicionalne kineske arhitekture i suvremenog svijeta u kojem ta drevna kultura danas neumorno pulsira.

Ovaj kineski paviljon iz Šangaja konstruirao je arhitekt He Jingtang, a nakon izložbe prenamijenjen je u muzej.

Tower of the Sun

EXPO koji je 1970. održan u japanskoj Osaki pamti se po obilju high-tech arhitekture koju je osmislio poznati japanski arhitekt brutalist Kenzo Tange. Za njega ste možda čuli jer je upravo on odgovoran za obnovu Skopja nakon što ga je 1963. poharao razoran potres.

CROATIA – inspiring great minds

Upravo ste pročitali naziv hrvatskog paviljona za predstojeće izdanje EXPO-a koje će se održati u Dubaiju. Koncept za ovaj veličanstveni paviljon, u čijem se svakom naličju ogleda spoj hrvatske tradicije i suvremenih tehnologija, onih koje su danas čovjeku neophodne za život, osmislio je tim koji predvode Krešimir Renzo Prosoli iz Real grupe, naš cijenjeni arhitekt Ante Vrban te tvrtka Morium.

Real grupa glasi kao jedna od naših najuspješnijih agencija za integrirane tržišne komunikacije, a odlikuje se višegodišnjim međunarodnim iskustvom - baš poput svojih partnera s kojima je oduševila Hrvatsku turističku zajednicu te dobila prestižno pravo predstavljati nas u Dubaiju. I kad spominjemo prestiž, doista to mislimo. Očekuje se, naime, da će ovogodišnji EXPO posjetiti više od 25 milijuna ljudi.

Niz je uspješnih produkcijskih projekata iza Real grupe, za čija je rješenja nagrađivana renomiranim nagradama, a u Dubaiju će biti odgovorna za stvaranje sadržaja, videoprezentacija i drugih multimedijskih materijala. Hrvatsku će predstavljati kao zemlju kreativnih, inovativnih vizionara kroz stoljeća. Ruđer Bošković, Nikola Tesla i Mate Rimac samo su neki od naših genijalaca koje će posjetitelji hrvatskog paviljona imati prilike upoznati.

Hrvatski paviljon bit će smješten na dvije etaže, od kojih će svaka imati drugu namjenu. U prizemlju će biti smješten izložbeni dio za posjetitelje EXPO-a, dok će gornji kat služiti kao ured, prostor za primanje gostiju te organizaciju sastanaka. Pomoću velikog broja multimedijskih projekcija dijelit će se informativni sadržaji o Republici Hrvatskoj. U prostoru dominira interaktivna 3D reljefna maketa Hrvatske kao 'karta hrvatskih umova' koja uključuje prvenstveno velike umove koji su svojim dostignućima doprinijeli vidljivosti i prepoznatljivosti Hrvatske, a naposljetku slavi i hrvatski sport kroz prikaze hrvatskih sportaša koji su također malu zemlju velikih talenata etablirali na svjetskoj razini.

Drugi dio prizemlja zamišljen je kao emotivno i virtualno putovanje uma koje uključuje video, mirise, zvukove i putovanje po cijeloj Hrvatskoj te predstavljanje njenih prirodnih ljepota i specifičnosti. Dinamično, teatralno i poticajno iskustvo koje će posjetitelje ostaviti pod dojmom uzbudljivog putovanja završava pod stablom masline u zoni opuštanja. Suvenirnica će na kraju omogućiti posjetiteljima da sa sobom ponesu prigodan promotivni materijal te poklone partnera i sponzora kao podsjetnik na Hrvatsku.