UniCredit, jedna od dvije najveće talijanske banke, lani je ostvarila neto dobit od 1,7 milijardi eura, što je 16 posto manje nego u 2014., objavila je ova banka u utorak. U rezultat ulazi redovno poslovanje banke, kao i jednokratni rashodi koje je UniCredit imao lani dobrim dijelom i zbog strateškog zaokreta u poslovnoj politici objavljenog sredinom studenog
Kako se Zagrebačka banka još od 2002. nalazi u sklopu UniCredit grupe, u spomenutih 1,7 milijardi eura lanjske dobiti uključeno je milijardu kuna, odnosno 138 milijuna eura, troška konverzije kredita vezanih uz švicarske franke u našoj najvećoj banci. Zbog tih rashoda Zagrebačka je banka prošlu godinu završila s gubitkom prije oporezivanja od 47 milijuna eura, tj. oko 350 milijuna kuna. Za usporedbu, u 2014. hrvatska je banka imala više od 150 milijuna eura dobiti, pokazuju podaci UniCredita.
Talijanska se bankarska grupa već neko vrijeme nalazi na prekretnici. Kao i ostale talijanske banke, držala se poprilično dobro tijekom financijske krize 2008. i 2009. Iako je niz tamošnjih banaka bio primoran na prikupljanje dodatnog kapitala od investitora, situacija nije bila tako loša kao u nekim drugim zemljama u kojima je država morala spašavati banke hitnim ubrizgavanjem kapitala i ulaskom u njihovo vlasništvo.
ECB dolazi u inspekciju zbog loših kredita
U međuvremenu su svojeg traga ostavili loši rezultati talijanske ekonomije. Od 2012. do 2014. Italija je ostvarivala realni godišnji pad bruto domaćeg proizvoda (BDP), a prema dosadašnjim procjenama, lani je zabilježen tek slab rast, manji od jedan posto. Iznos problematičnih kredita u talijanskom bankovnom sustavu zbog toga je premašio 200 milijardi eura, a zbog tolikog iznosa loših kredita banke su nevoljne dodatno pozajmljivati novac poduzetnicima, što opet usporava oporavak.
Na probleme u Italiji je reagirala i Europska središnja banka (ECB) te je prije nekoliko tjedana od niza talijanskih banaka, a među njima i UniCredita, zatražila točne podatke o lošim kreditima. UniCredit je još i prije toga, sredinom studenog prošle godine, objavio oštar zaokret u svojoj poslovnoj politici.
Glavne smjernice tog zaokreta su bile: smanjenje broja zaposlenih, smanjenje broja poslovnica, ulaganje u digitalno bankarstvo te promjena dijela korporativne strukture, s time da su najveće reforme predviđene za poslovanje u Austriji, Njemačkoj i Italiji
Otkazi za 18.000 ljudi
U tom planu navedeno je da će se broj zaposlenih do 2018. smanjiti za više od 18.000, od čega se trećina odnosila na prodaju banke u Ukrajini te prodaju dijela poslovanja koje se bavi upravljanjem imovinom. Ukupno je UniCredit lani otpustio nešto više od tri i pol tisuće ljudi te je kraj godine dočekao s nešto više od 125,5 tisuća zaposlenih.
Unicredit stock on rollercoaster ride post-earnings https://t.co/oIEbiyGZ3W pic.twitter.com/HbWOhXqSa1
— CNBC International (@CNBCi) February 9, 2016
Među tih 125,5 tisuća nalaze se i zaposlenici Zagrebačke banke koja je kraj 2015. dočekala s 4077 radnika, stotinjak manje nego što ih je imala početkom godine.
Dio strateškog zaokreta je i smanjenje broja poslovnica UniCredita, što bi trebalo pomoći u usmjeravanju klijenata na korištenje internetskog i mobilnog bankarstva. Samo u četvrtom lanjskom kvartalu UniCredit je zatvorio 121 poslovnicu, a tijekom godine ta je brojka dosegnula čak 582 filijale. Krajem godine UniCredit je tako imao nešto više od 6900 poslovnica za svojih 32 milijuna klijenata diljem Europe.
Oštro smanjivanje broja poslovnica nije posebno dotaknulo Zagrebačku banku koja je 2016. dočekala sa 134 poslovnice, tri manje nego godinu prije.
Očekuju li Zabu radikalne promjene?
Prilikom objave nove strategije banke u studenom u UniCreditu su naglasili kako 'srednja i istočna Europa te Poljska ostaju glavne poluge rasta' i da se očekuje da će povrat na imovinu (mjera profitabilnosti banaka) u bankovnom sustavu srednje i istočne Europe u razdoblju 2015.-2018. biti dvostruko veći nego u zapadnoj Europi.
Takve izjave svakako služe kao uvjerenje da u Zagrebačkoj banci ne bi trebalo biti radikalnih promjena. Najveća hrvatska banka u zadržanoj dobiti iz prethodnih godina ima oko 4,7 milijardi kuna i to joj daje dovoljno prostora za stabilno poslovanje čak i uz lanjske gubitke. Kada je lani objavljen plan restrukturiranja, tportal je pokušao u Zagrebačkoj banci dobiti odgovore o tome kako će se to odraziti na njeno poslovanje, no nismo dobili nikakve informacije.
No ipak ostaje upitno kako će se menadžment UniCredita odnositi prema trošku konverzije kredita vezanih uz švicarski franak, odnosno hoće li tražiti da se taj gubitak nadoknadi u drugim dijelovima poslovanja. Iako se radi o jednokratnom trošku, u svjetlu problema koje UniCredit ima na talijanskom tržištu situacija u Hrvatskoj teško da je mogla doći u nezgodniji trenutak. Kako nova korporativna strategija zaziva veću fokusiranost na digitalno bankarstvo, svakako će postojati pritisak na smanjivanje broja poslovnica, a vjerojatno i na broj zaposlenih, no u ovom trenutku nije realno očekivati oštre rezove.
Dionica se strmoglavila 40 posto od početka godine
Vodstvo UniCredita uz probleme s nepovratnim kreditima pod dodatnim je pritiskom dioničara banke. Ovih dana su u javnost dospjele informacije kako je dio njih vrlo nezadovoljan menadžmentom, odnosno glavnim izvršnim direktorom Federicom Ghizzonijem. Jedan od tih dioničara, koji drži nešto manje od dva posto dionica UniCredita, kazao je talijanskim medijima kako je Ghizzoni dobar bankar, no da UniCredit danas možda treba radikalnije promjene koje se mogu dogoditi jedino ako se dovede nova osoba.
Cijena dionice UniCredita se nakon najave restrukturiranja u studenom prošle godine još držala koliko-toliko stabilnom. No od početka ove godine, u tek nekoliko tjedana, skliznula je za više od 40 posto, a oporavka nije bilo ni nakon objave rezultata u utorak te se zadržala na razini ispod tri eura. Reuters prenosi informacije da Ghizzoni možda neće na čelu dočekati ni glavnu skupštinu UniCredita predviđenu za sredinu travnja, no u korist mu ide to što još dosad nije isplivalo ime osobe koja bi ga mogla naslijediti.
Najveći dioničari – Blackrock i fond iz Ujedinjenih Arapskih Emirata
Ghizzoni je vodstvo banke preuzeo 2010. od Allesandra Profuma, pod čijim je vodstvom UniCredit u prvom dijelu prošlog desetljeća snažno narastao. Profumo je vodio širenje u Njemačku i Austriju, a posebno u središnju i istočnu Europu. I iako banci prisutnost na velikom broju tržišta daje dodatnu stabilnost, jer ne ovisi o kretanjima samo na onom talijanskom, dio ulagača primjećuje da nestabilnosti na pojedinim tržištima u regiji, poput Rusije ili Turske, mogu stvoriti dodatne probleme.
Prema posljednjim dostupnim podacima talijanskih regulatora, najveći pojedinačni dioničari UniCredita su američka investicijska kompanija Blackrock, koja kontrolira nešto više od pet posto dionica, te korporacija Aabar, koja predstavlja državni investicijski fond Ujedinjenih Arapskih Emirata, a koji nadzire 6,5 posto dionica. Među većim dioničarima još su dva talijanska fonda s pojedinačnim udjelima manjima od četiri posto te središnja banka Libije, u čijem je vlasništvu 2,9 posto dionica UniCredita.
