Splitsko tržište nekretnina počinje osjećati prve posljedice globalne ekonomske krize, piše Slobodna Dalmacija. Prema informacijama Frane Magazinovića, voditelja odjela nekretnina u tvrtki Requiro i jednog od rijetkih licenciranih agenata za nekretnine u županiji, pred dražbom se trenutačno nalazi 40 nekretnina vezanih kreditima u samo jednoj banci, a on procjenjuje da njihov ukupan broj prelazi 100, uzevši u obzir sve banke u gradu.

Zbog većih kamata na stambene kredite, prodavatelji stanova našli su se u nezavidnoj situaciji da ih ne mogu vraćati, pa su prisiljeni stanove prodavati u bescjenje. Kako je većina stanova pod hipotekom, banka u tom slučaju “sjeda” na stan, kako bi namirila svoja potraživanja, a ostatak daje na dražbu, koja srozava cijenu stana, a nesretne ljude tjera na ulicu.

'Baš takav slučaj, gdje je stan jednog prodavatelja bio korak od dražbe, uspjeli smo riješiti na opće zadovoljstvo svih zainteresiranih strana. Gospođa nije mogla više vraćati kredit za stan koji je bio pod hipotekom i već joj je sjela ovrha, nakon koje bi uslijedila dražba. Igrom slučaja, banka kod koje je uzela kredit ista je banka s kojom posluje i naša agencija, pa smo izravnim kontaktima uspjeli od banke i odvjetničkog ureda koji vodi ovrhe isposlovati da nam daju rok od mjesec dana kako bismo mogli prodati stan na tržištu. Ako nam to ne uspije, stan ide na dražbu nakon tog roka.

No već za sedam dana pronašli smo kupca, stan smo prodali jeftinije 15 posto od tržišne cijene i dobro prošli, jer je taj iznos još puno veći nego što bi dobila da je stan završio na dražbi. Svi su bili zadovoljni: prodavatelj je uspio prodati stan, banka se namirila, a kupac je prošao jeftinije' - priča nam Magazinović slučaj iz svog iskustva i napominje kako mu je ovo bio prvi takav slučaj u desetogodišnjoj praksi.

Ova priča je spletom okolnosti završila sretno. No za mnoge neće biti takav scenarij. Stoga Magazinović apelira upravo na prodavatelje stanova da snize cijene 10 do 15 posto, jer one u ovim trenucima nisu ni realne ni opravdane.

'Kreditna sposobnost može se izgubiti za samo 300 do 500 kuna povećanjem kamata na kredite. I upravo ti iznosi mogu biti kobni za održivost financijske konstrukcije. Apeliram i na banke da zaustave rast kamata na razinu gdje će ljudi biti kreditno sposobni, kako bi se onda time ponovo potakla potrošnja,' napominje Magazinović.