Zbog visokih cijena i velikih očekivana od najavljenog Nacionalnog plana stambene politike, tržište nekretnina u Hrvatskoj je stalo. Agencije za nekretnine bilježe pad kupoprodaja od 20 posto, a čak su i stambeni krediti stavljeni na čekanje
U iščekivanju početka primjene Nacionalnog plana stambene politike, odnosno barem glavnih mjera koje je resorni ministar Branko Bačić najavio sredinom listopada, tržište nekretnina se 'ohladilo'. Cijene nekretnina su i dalje relativno visoke u odnosu na platežnu moć građana, a najavljeno ukidanje poreza na promet nekretnina i subvencije polovine iznosa PDV-a pri kupnji nekretnina dovele su smanjenja broja kupoprodaja.
'Ako usporedimo s prošlom godinom bilježimo pad preko 20 posto. Naravno razlog tome je inflacija, rast kamatnih stopa, ukidanje APN-a. Kod APN-a imamo kupce koji su u nedoumici i čekaju sljedeću godinu, nove reforme, da vide hoće li se osloboditi plaćanja tri posto poreza na promet nekretnina za prvu nekretninu odnosno subvencionirati 50 posto PDV-a za stanove u novogradnji', rekao je za RTL Danas Filip Ćulibrk, direktor agencije za nekretnine.
Usporavanje tržišta
U Splitu je za stan od 58 kvadratnih metara potrebno izdvojiti 275.000 eura. Za 21 kvadrat više traže 316 tisuća eura. Dvosoban stan u zagrebačkom Stenjevcu prodaje se za 220, u Rijeci za 226 tisuća eura. Kako cijene zasad ne padaju, stambeni krediti idu na čekanje.
'Više je razloga, jedan je iznimno visok rast cijena traženih nekretnina i uslijed tog posebno velikog rasta cijena došlo je do usporavanja tržišta i smanjenog broja transakcija', objasnio je Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarsko komori.
Tražene cijene nekretnina rastu više nego realizirane, a kupuju samo oni koji moraju ili se odlučuju investirati u nekretnine. 'Cijene za dobre stanove, na dobrim lokacijama se i dalje postižu isto kao što su i postavljene. Međutim, kod rabljenih stanova je situacija da vlasnici znaju optimistično postaviti cijenu pa se postignuta cijena zna razlikovati desetak posto', objasnio je Ćulibrk.
Duži procesi
U HGK su uvjereni da bi nove stambene politike trebale potaknuti ponudu nekretnina za najam na tržištu, što bi posljedično trebalo dovesti do stabilizacije cijena.
'Što se tiče prodaje, to su duži procesi, to ćemo morati još malo pričekati. Neke su cijene toliko nerealne da ne pronalaze uopće kupce. Posebno se to odnosi na rabljene nekretnine, koje nisu u nekakvom stanju i kupci više nisu spremni prihvatiti takve cijene', kaže Ranilović.
Iako bi nove stambene politike trebale početi s primjenom sljedeće godine, sukladno s donošenjem novih ili izmijenjenih zakonskih propisa, zasad nitko sa sigurnošću ne može reći koliko će one zaista doprinijeti priuštivijem stanovanju.