'Riječ je o specijalnim teretima težine od 50 do 130 tona po elementu. Osam komada već je odvezeno za Tursku, a u petak je počeo ukrcaj još osam modula teških cca 540 tona ukupno. Važno je napomenuti da je i sljedeća godina predviđena za daljnju proizvodnju i pretovar iz iste tvrtke, što ohrabruje, jer je to ujedno i konkretan pokazatelj da pojedine grane industrije izlaze iz recesije', istaknuo je Marijan Jurić, ravnatelj Luke Brod.

Osim spomenutog tereta, posao će Luci dovesti i HŽ Cargo, koji je dobio tridesetogodišnju koncesiju za obavljanje lučke djelatnosti. U sljedeće dvije godine HŽ Cargo će u Luci pretovariti dva milijuna tona tereta. Riječ je o tekućim teretima, uljaricama, šećeru, cementu te robi koja će u Luku Brod dolaziti iz Rijeke i Ploča.

Razlog zbog kojeg je sve veći broj tvrtki ozbiljno zainteresiran za prijevoz riječnim putem je prije svega cijena takvog transporta. Iako ta informacija spada u domenu poslovne tajne, Jurić tvrdi da, prema procjenama, tvrtke koje se odluče za riječni transport na prijevozu uštede najmanje 30 posto. Naime, lučke su tarife, kako ističe, daleko niže od bilo kojih drugih u ostalim oblicima transporta.

Plovnost rijeke Save

Ono što pak riječnim prijevoznicima stvara probleme jest plovnost rijeke Save. Tijekom sljedeće godine, skidanjem sedra kod Novog Grada i Slavonskog Šamca, trebao bi se riješiti i taj problem, čime bi se plovnost rijeke Save, sa sadašnjih sedam mjeseci, povećala na 10 mjeseci.

'Osobno sam velik protivnik pretjeranog produbljivanja riječnog korita. Plovnost Save moguće je riješiti i brodovima do 1,10 m gaza, razvojem riječnog brodogradilišta i specijaliziranim tvrtkama za održavanje plovnog puta, uz strogi nadzor državnih institucija', tvrdi ravnatelj Luke Brod.

Uskoro i riječno brodogradilište

U lučkom području osigurano je i zemljište za remontni centar za brodove. To je temelj za izgradnju budućeg riječnog brodogradilišta koja bi mogla početi uskoro. Već početkom sljedeće godine to će se pitanje otvoriti javnim pozivom zainteresiranim tvrtkama.

'Stariji brodovi, koji sada voze terete Savom i Dunavom, uskoro više neće moći prometovati međunarodnim plovnim putovima, stoga će trebati obnoviti riječnu flotu. Brodovi su se dosad uvozili, a u ovom bi se brodogradilištu pokrenula domaća proizvodnja brodova', kaže Jurić. Dodaje da je Hrvatska bila zemlja koja je izvozila pamet i gotov proizvod te ističe da primjer poslovanja i razvoja Luke i za nju vezanih projekata dokazuje da to možemo ponovo biti.

'Mi nismo narod koji može živjeti od usluga, klanjajući se i podilazeći drugome, ne vidim zašto to danas radimo. Vratimo poštovanje čekiću u tvornicama i srpu na poljima. Kada je posao u pitanju, u Lučkoj upravi nema vikenda niti radnog vremena. U vlasništvu smo države, sve svoje obveze i račune plaćamo u roku 24 sata, a godinu završavamo u plusu', istaknuo je ravnatelj Jurić.

Koncept je bio kritiziran i neshvaćen

'Na temelju master plana Luka je koncipirana tako da nema konkurenciju u regiji. Naime, u prostoru namijenjenom za gospodarsku zonu razvijamo proizvodnju i skladištenje, a u dijelu lučkog područja je isključivo pretovarni prostor za sve korisnike, bez obzira nalaze li se unutar lučkog područja ili ne. Luka tako ima svoju robu iz proizvodnje, a proizvodnja i skladišta imaju svoju luku. Takav je koncept u početku bio kritiziran i neshvaćen jer je mnogima bilo neshvatljivo razvijanje luke koja nije isključivo u svrhu tranzita, odnosno roba u prolazu', pojasnio je za tportal Marijan Jurić.

Istaknuo je i da je budućnost u kontejnerskom prometu, što je već dugi niz godina europska stvarnost. Luka se stoga i za to priprema punom parom. Osiguran je prostor za skladištenje punih i praznih kontejnera, a u funkciji je već i specijalna dizalica za pretovar kontejnera. Prioritet je sada osposobiti kontejnerski terminal i terminal za ukrcaj teretnih cestovnih vozila. Planirano je da se do kraja ove godine u Luci sagradi i 10 milijuna kuna vrijedan sjeverni kolosijek s pripadajućom skretnicom. Cijeli bi planirani projekt trebao biti realiziran do kraja 2012. godine, budući da je HŽ-Cargo, prema ugovoru o koncesiji, obvezan započeti s obavljanjem lučke djelatnosti najkasnije 1. siječnja 2013. godine.

300 milijuna eura stranih investicija

Dosada je u čitav projekt uloženo oko 50 milijuna kuna, u što ulazi otkup zemljišta, izgradnja 120 metara vertikalne obale, čija je nosivost čak 300 tona po četvornom metru, te izgradnja potrebne infrastrukture. Kako doznajemo od našeg sugovornika, do kraja godine očekuje se i potpisivanje ugovora o ulaganju i izgradnji kompletne infrastrukture u Luci, što uključuje još 240 metara vertikalne obale, a narednih bi se godina u Luku Brod moglo sliti i oko 300 milijuna eura stranih investicija.

Za 10-ak dana u Luci očekuju i završne sastanke s engleskim investitorom i definitivan početak projektiranja i pripremnih radova za izgradnju tvornice biodizela. Investicija je teška 110 milijuna eura. Kapacitet tvornice bit će 300 tisuća tona sirovine te 180 tisuća tona gotove prerađevine.