nastavak moratorija

Neslužbeno: Stranci neće moći kupovati poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj još tri godine

10.06.2020 u 08:51

Bionic
Reading

Iz EU-a, čini se, stigle su ohrabrujuće vijesti (za sada još uvijek neslužbene), da će Hrvatska dobiti moratorij na prodaju zemlje strancima još tri godine, odnosno do 30. lipnja 2023. godine. Prijelazno sedmogodišnje razdoblje u kojem je strancima bila ograničena kupnja poljoprivrednog zemljišta i koje je utvrđeno Ugovorom o pristupanju, vrijedi do 1. srpnja 2020.

Hrvatska je prije isteka tog roka podnijela zahtjev Europskoj komisiji (EK) za produljenje ograničenja, piše Glas Slavonije.

"Očekujemo objavu odluke Europske komisije uskoro. Hrvatska se potrudila argumentirano obrazložiti i podacima potkrijepiti svoj zahtjev, pri čemu zahvaljujemo na suradnji i Državnom zavodu za statistiku, Ministarstvu pravosuđa, Ministarstvu uprave, Hrvatskom centru za razminiranje, Državnoj geodetskoj upravi te nadležnoj upravi Europske komisije. Vjerujemo u pozitivnu odluku, no moramo pričekati", odgovorili su na upit je li ta informacija točna, iz Ministarstva poljoprivrede.

Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), kaže: "Ako je ova informacija točna, pozdravljamo ovaj uspjeh Hrvatske kojemu smo i mi u HPK-u pridonijeli snažnim zalaganje za moratorij te vjerujemo da sada imamo dovoljno vremena da do ovog roka napravimo učinkoviti i pravedni Zakon o poljoprivrednom zemljištu kako bi domaći poljoprivrednih proizvođači do tog roka dobili površine državnog poljoprivrednog zemljišta u zakup. Hrvatska poljoprivredna komora kroz svoje je odbore jasno posljednjih godina upozoravala i dala svoj prijedlog da se zatraži produženje moratorija na tri godine. Skloni smo i razmišljanju te otvorenoj i transparentnoj javnoj raspravi da se poljoprivredno zemljište čak i proda domaćim poljoprivrednicima koji su nositelji poljoprivredne proizvodnje, kako bi se zadržala opstojnost poljoprivrede i ruralnih krajeva Republike Hrvatske. Hrvatskoj je potreban snažan i transparentan Zakon o poljoprivrednom zemljištu, jer su svi dosadašnji, a bilo ih je od osamostaljenja čak 18, pokazali da nismo provodili dobru zemljišnu politiku. S obzirom na sve globalne promjene i goleme zahtjeve koji se stavljaju pred poljoprivrednike Europske unije, vjerujemo da će se napraviti konačno konsenzus i do ovog roka provesti zemljišna reforma koja će ići u korist domaće poljoprivrede i očuvanja hrvatskih ruralnih prostora te zadržavanja ljudi u ruralnim sredinama".

Prema pisanju poljoprivrednog portala Agrobiz.hr, koji se poziva na izvore bliske Europskoj komisiji i Ministarstvu poljoprivrede, prijevod odluke o produljenju moratorija završen je krajem prošloga tjedna, a u njemu, navodno, stoji kako se Republici Hrvatskoj produljuje moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta stranim državljanima i pravnim subjektima do 30. lipnja 2023. godine.

"Na temelju Sporazuma o pridruživanju iz 2011. godine, Republika Hrvatska je kao jednu od prijelaznih mjera dogovorila sedmogodišnji moratorij na prodaju državnog i privatnog poljoprivrednog zemljišta stranim državljanima i pravnim subjektima. Prijelaznim se mjerama željelo ublažiti mogući nepovoljan učinak iznenadnog otvaranja tržišta državnog poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj zbog velikih razlika u cijenama zemljišta i kupovnoj moći poljoprivrednika u odnosu na skupinu EU-15 te zbog činjenice da je tržište poljoprivrednog zemljišta još pod utjecajem institucijskih čimbenika zbog kojih je otežano korištenje poljoprivrednog zemljišta, kao što su nedovršena privatizacija i povrat zemlje, nesigurno vlasništvo, neuređene zemljišne knjige i katastar. Hrvatska je, osim toga, naglasila da je zbog Domovinskog rata (1991. – 1995.) veliki postotak poljoprivrednog zemljišta neiskoristiv zbog mina i provođenja aktivnosti razminiranja. Hrvatskoj je odobreno sedmogodišnje prijelazno razdoblje predviđeno u Ugovoru o pristupanju Republike Hrvatske EU-u iz 2011., koje istječe u srpnju 2020. godine. Kako je u pristupnim dokumentima ostavljena mogućnost produljenja tog roka za još tri godine, iz Ministarstva poljoprivrede to su zatražili prije isteka prvog roka, obrazlažući kako i dalje stoje razlozi zbog kojih je moratorij i uveden", navode s Agrobiza.