Naime, prijedlog zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, kojeg su zajednički izradili Ministarstvo državne imovine i Ministarstvo turizma, danas je upućen u javno savjetovanje, u saborskoj proceduri će ići u dva čitanja.

Zakon obuhvaća tri kategorije - turističko zemljište, ono za kampove te ostalo neprocijenjeno građevinsko zemljište. Najjednostavnije rečeno, to je imovina koja nije ušla u temeljni kapital društava prilikom pretvorbe i privatizacije te je ostala neprocijenjena, a društva su ga koristila. Takve je imovine najviše u turizmu.

Naime, u postupku pretvorbe društvenih poduzeća koja su se bavila turističkom djelatnošću u pravilu nije procjenjivano zemljište na kojem su bili izgrađeni hoteli i drugi objekti u funkciji turizma već su samo bili procijenjeni objekti. Nakon postupka pretvorbe objekti su postali vlasništvo trgovačkih društava, a zemljište ispod i oko objekata vlasništvo države.

Poseban su problem i kampovi, kojih u Hrvatskoj trenutno ima 80, a koji su u cijelosti postali vlasništvo države ili objekti u njima postali vlasništvo trgovačkih društva, a zemljište vlasništvo države. Površina kampova iznosi oko 14,5 milijuna kvadratnih metara.

Posljedice su da su hotelsko-turistička društva koristila nekretnine u vlasništvu države bez plaćanja naknade, kakvih situacija ima i danas, dok su s druge strane, zbog nemogućnosti dobivanja potrebne dokumentacije za gradnju zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, izostajale i investicije. Pritom se procjenjuje da šteta za državni proračun iznosi dvije do tri milijarde kuna.

Ministar turizma Gari Cappelli izrazio je zadovoljstvo jer se nakon dva desetljeća, zajedničkim snagama dvaju ministarstava, krenulo u raščišćavanje stanja, s obzirom da su time očekivane investicije u turizmu od tri do pet milijardi eura.

"Današnjim danom krećemo u jedan iskorak, kada gledamo Hrvatska svake godine ima oko milijardu eura investicija u turizam, tu su dodatna sredstva za Fond za turizam, što će značiti bolje i kvalitetnije investicije u turističku infrastrukturu, a u konačnici se može očekivati i veći broj zaposlenih", kaže Cappelli.

Poručuje da nakon 20 godina dolazimo u poziciju da hrvatski turizam konačno zna što je to zemljište oko hotela i što je to zemljište u kampovima.

Ministar Marić ocjenjuje da pretvorba i privatizacija nigdje nije ostavila toliko trauma i negativnih posljedica kao u segmentu turističke djelatnosti. Ističe da 20 godina nakon osamostaljenja za 25 milijuna kvadrata zemljišta koje nije ušlo u temeljni kapital država nije naplaćivala išta.

Nakon toga, 2010. godine, donesen je Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, koji je između ostalog propisao da su zemljišta ispod procijenjenih objekata vlasništvo trgovačkog društva.

Iako je imao dobru namjeru, Marić ocjenjuje da je taj zakon bio neživotan i neprovediv, s obzirom da temeljem njega nije provedena niti jedna pravna radnja.

Zakupnina turističkog zemljišta do 10 kuna godišnje po metru kvadratnom

Marić kaže da će se novim zakonom svim trgovačkim društvima omogućiti normalan razvoj poslovne strategije, dok će jedinicama lokalne samouprave, Fondu za turizam, kao i državnom proračunu, omogućiti veći prihodi.

Prijedlog novog zakona predviđa nove definicije neprocijenjenog građevinskog zemljišta te turističkog zemljišta, definira i pojmove kao što su hotel, turističko naselje, kamp, dio kampa, obuhvat turističkog zemljišta, preostalo turističko zemljište, itd.

Točno definira i obuhvat turističkog zemljišta u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu hotela i turističkog naselja te zemljište na kojemu su izgrađene građevine u njihovoj funkciji.

Po novome će hotelsko-turističke tvrtke imati zakonski položaj zakupnika tog turističkog zemljišta u vlasništvu lokalnih jedinica, pri čemu zakupnina ne smije iznositi manje od šest niti više od 10 kuna godišnje po metru kvadratnom.

Kada je riječ o kampovima, novim prijedlogom se i u kampovima trgovačkim društvima priznaje vlasništvo zemljišta ispod objekata koji su procijenjeni. U skladu s tim formirat će se i nove katastarske čestice s objektima koje su u vlasništvu tvrtki, čime više nema ni suvlasničke zajednice, dok država postaje isključivi vlasnik neprocijenjenog zemljišta u kampovima.

Time se, kako obrazlažu predlagači, izbjegava nemogući postupak utvrđivanja veličine suvlasničkih omjera i razvrgnuća suvlasničke zajednice.

Trgovačka društva koja imaju vlastite nekretnine u obuhvatu kampa imat će položaj zakupca zemljišta u vlasništvu države, a zakupnina će za njih iznositi 12 kuna po kvadratnom metru godišnje.

Pritom, bi kampovi na otocima imali 10 posto popusta na iznos zakupnine, kampovi s četiri zvjezdice pet posto, a oni s pet zvjezdica dodatnih pet posto popusta.

Zakon i u slučaju turističkog zemljišta i u slučaju kampova tvrtkama daje mogućnost da u bilo kojem trenutku od lokalnih jedinica odnosno od države (u slučaju kampova) zatraže prodaju tog zemljišta, i to po procijenjenoj vrijednosti koju utvrđuje ovlašteni sudski vještak.

Prijedlog novog zakona regulira i raspored prihoda od zakupa ili prodaje turističkog ili zemljišta u kampovima.

Regulira također i slučajeve kada su primjerice hotel, turističko naselje, kamp ili njihovi dijelovi na pomorskom dobru, obvezujući tada trgovačka društva da ishode koncesiju na zauzetom pomorskom dobru i tako trajno riješe to pitanje.