Prema podacima Eurostata, Hrvatska je 2022. imala najniže cijene poljoprivrednog zemljišta u Europskoj uniji. No prošle godine došlo je do značajnog rasta te više nismo na dnu europske ljestvice.

Aktualni podaci iz pregleda tržišta nekretnina Ekonomskog instituta pokazuju da je u 2023. medijalna cijena poljoprivrednog zemljišta skočila za 57,5 posto te je dosegnula 0,63 eura po kvadratnom metru, odnosno 6300 eura po hektaru.

Pritom treba naglasiti da tržište poljoprivrednog zemljišta odlikuju velike regionalne razlike. Najskuplje je ono u jadranskim županijama, a najniže na sjeveru Hrvatske.

Gornja medijalna cijena je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, i to u visini od 7,6 eura po kvadratnom metru. Na drugom mjestu po visini medijalne cijene u 2023. godini slijedi Šibensko-kninska županija s cijenom od 7,5 eura po kvadratnom metru. Osim ove dvije županije, veću medijalnu cijenu od pet eura po kvadratnom metru ostvarile su Primorsko-goranska (6 eura po m2) te Zadarska županija (5,6 eura po m2).

Cijena u Lici se udvostručila

S druge strane, najniža medijalna cijena zabilježena je u Brodsko-posavskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, gdje je iznosila 0,2 eura po kvadratnom metru. Razlika u medijalnoj cijeni poljoprivrednog zemljišta između županije s najvišom medijalnom cijenom i županija s najnižom medijalnom cijenom iznosila je u 2023. godini 7,4 eura po kvadratnom metru.

U većini njih lani je zabilježen rast cijena, a u mnogima je iznosio i više od 30 posto. Najveći međugodišnji rast medijalne cijene zabilježen je Ličko-senjskoj županiji, gdje se ona udvostručila u odnosu na prethodnu godinu.

Međugodišnji pad cijena zabilježen je samo na području Grada Zagreba, u kojem je cijena poljoprivrednog zemljišta bila manja za 14,9 posto u 2023. godini nego godinu ranije.

Najskuplje zemljište u Fažani

Na razini gradova i općina još su veće cjenovne oscilacije. Tako je najviša medijalna cijena, 38 eura po kvadratu, zabilježena u Fažani. Iza te istarske općine, s medijalnom cijenom poljoprivrednog zemljišta od 29 eura po kvadratu, slijede Baška Voda, pa Solin i Seget s po 28 eura po četvornom metru.

Ukupno 221 jedinica zabilježila je medijalne cijene prodanog poljoprivrednog zemljišta od jednog do pet eura po kvadratnom metru, a u 174 jedinice medijalne cijene prodanog zemljišta iznosile su manje od eura po kvadratu.

Naposljetku, najnižu medijalnu cijenu od 0,1 eura po kvadratnom metru zabilježilo je šest kontinentalnih jedinica: Đulovac (Bjelovarsko-bilogorska županija), Davor, Stara Gradiška, Okučani, Nova Kapela (Brodsko-posavska županija) i Preseka (Zagrebačka županija).

Kada je riječ o veličini parcela kojima se trgovalo, u županijama kontinentalnog dijela zemlje medijalna veličina poljoprivrednog zemljišta bila je znatno veća nego u obalnim županijama i Gradu Zagrebu.

Istek moratorija

Na rast cijena vjerojatno je dobrim dijelom utjecao istek moratorija na kupovinu poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj za državljane drugih zemalja Europske unije početkom srpnja prošle godine.

Do kraja ove godine očekuje se dodatna liberalizacija. Ministarstvo poljoprivrede najavilo je izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu, kojima bi se, radi usklađivanja s pravnom stečevinom OECD-a, izbrisale iz postojećeg zakona odredbe o reciprocitetu vezane uz stjecanje prava vlasništva stranih pravnih i fizičkih osoba nad poljoprivrednim zemljištem.