Austrijska BKS banka iz Klagenfurta iskoristila je pravilo Europske unije o jedinstvenom tržištu te je odlučila pripojiti istoimenu banku u Hrvatskoj i svoje usluge na hrvatskom tržištu ubuduće nuditi putem podružnice. U BKS banci ističu da je ta odluka isključivo motivirana činjenicom da obje banke danas djeluju na jedinstvenom tržištu Europske unije te da BKS Bank AG, kako u Austriji, tako i na tržištima izvan Austrije (Slovenija, Slovačka), posluje putem podružnica.

Promjenom statusa ova austrijska banka imat će znatno niže troškove poslovanja u Hrvatskoj, budući da više ne treba ispunjavati prilično zahtjevne regulatorne zahtjeve Hrvatske narodne banke. Drugim riječima, za nju će važiti liberalnija pravila Austrijske središnje banke, a ne HNB-a. Međutim, što promjena statusa znači za klijente banke?

Premda BKS banka u Hrvatskoj sada može plasirati sve bankarske proizvode koje nudi i u Austriji, i dalje mora poštovati hrvatska pravila za zaštitu potrošača. 'Potrošači u poslovnom odnosu s podružnicom banke iz EU imaju jednaka prava kao i potrošači u poslovnom odnosu s bankom sa sjedištem u Hrvatskoj', poručuju iz Hrvatske narodne banke na tportalov upit.

Međutim, kada je riječ o osiguranju štednih uloga, za njih više ne jamči Hrvatska već matična država, u ovom slučaju Austrija. 'Ako austrijska banka osnuje podružnicu u Hrvatskoj, tada će sve štediše s depozitima u podružnici te banke - bez obzira iz koje države članice EU dolazili - biti osigurani u Austriji. U slučaju nastupa osiguranog slučaja sustav osiguranja države članice EU iz koje dolazi podružnica je dužan obeštetiti jednako sve deponente te banke do razine osiguranog iznosa, bez obzira na to u kojoj su državi rezidenti', pojašnjavaju iz HNB-a.

U konkretnom slučaju, ako bankrotira matična banka, osigurani iznos do 100.000 eura isplaćuje se putem naše agencija za osiguranje štednih uloga (DAB), a sredstva je dužna osigurati Republika Austrija putem svojega sustava osiguranja depozita.  U Austriji, kao i u Hrvatskoj, postoji fond za osiguranje depozita u koji sve banke solidarno uplaćuju novac (u postotku od prihoda) za isplatu osigurane štednje. Isto vrijedi i za ostale države Europske unije iz koje dolaze banka matice hrvatskih banaka (Italija, Mađarska, Francuska), ukoliko se odluče na promjenu pravnog statusa.

S tržišnim udjelom manjim od jedan posto, BKS banka nema značajan utjecaj na stabilnost hrvatskog financijskog sustava. Međutim, postavlja se pitanje što bi se dogodilo kada bi vlasnici vodećih hrvatskih banka odlučili pretvoriti svoje hrvatske banke u podružnice, o čemu se spekulira u kontekstu arbitraže u slučaju 'švicarac' i zategnutih odnosa hrvatske države i stranih banaka.

Nema sumnje da bi to moglo dovesti do značajnih financijskih problema. Jedan od glavnih rizika je mogućnost velikog odljeva kapitala iz Hrvatske, budući da podružnice ne moraju zadovoljavati kapitalne zahtjeve HNB-a. Međutim, HNB može spriječiti negativan scenarij tako da odbije licenciranje pripajanja domaće banke banci iz druge zemlje Europske unije. Naime, da bi pretvorile postojeću banku u podružnicu, strane banke prethodno trebaju provesti njezino pripajanje matičnoj banci.

U središnjoj banci ističu da HNB može zaustaviti namjeru pretvaranja u podružnicu ako procijeni da bi takav potez mogao dovesti do 'narušavanja sigurnosti i stabilnosti poslovanja jedne kreditne institucije ili financijskog sustava u cjelini'. Drugim riječima, kada bi Zagrebačka banka ili Privredna banka Zagreb odlučile krenuti istim putem kao BKS Bank, HNB to vjerojatno ne bi dopustio.

Međutim, zasad nema potrebe za intervencijom, budući da, prema saznanjima HNB-a, niti jedna strana banka, nakon BKS-a, nije pokrenula takav postupak.

Što se tiče državnih financija, promjena pravnog statusa banke ne igra veliku ulogu. Naime, Zakon o porezu na dobit propisuje da su podružnice dužne platiti porez na dobit, pa prema tome i podružnica, kao i banke, moraju plaćati porez u Hrvatskoj.