Stvar je utoliko zanimljivija, jer hrvatska Vlada na istom mjestu, kroz tvrtku LNG Hrvatska namjerava graditi LNG terminal.

Strani investitori, međutim, ističu da država ne može graditi na tuđem zemljištu

'Bitno je da nas hrvatska Vlada podrži, preuzimamo zemlju, to je definitivno. Treba nam bilateralna podrška, jer svaki puta kada prolaze kablovi ili cijevi iz jedne jurisdikcije u drugu morate imate dozvole Ministarstva vanjskih poslova i ostalih institucija', kazao je tijekom konferencije za novinare glavni projektni menadžer Krk energy hub-a i predstavnik kanadskih tvrtki Branko Šarčanin

Po njemu, država preko tvrtke LNG Hrvatska planira graditi LNG terminal na tuđoj zemlji.

Spomenuti strani investitori, kojima se pridružilo desetak iznimno jakih hrvatskih tvrtki, poput Končara, Tehnike, Dalekovoda, ali i Allianza i Zagrebačke banke, na Krku planiraju realizirati čak sedam različitih projekata.

Šarčanin je rekao kako planiraju graditi LNG terminal, i plutajući i kopneni, potom toplanu za grijanje Rijeke. Isto tako planiraju pokrenuti proizvodnju u Dini koju su preimenovali u Krk Petrokemiju, ali i povezati plinovode sa Slovenijom, BiH i Mađarskom. Namjera im je, isto tako, izgraditi dalekovode i postaviti podvodne električne kabele za povezivanje Hrvatske s Italijom, konkretno s područjem Udina. Glavni bi se prihodi temeljili na trgovanju plinom.

'Krk energy hub ili Energetsko čvorište Krk geopolitički bi repozicioniralo Hrvatsku, povećala bi se energetska neovisnost kako Hrvatske tako i regije i Europe. Hrvatskoj projekt osigurava dugoročne izvore prihoda od prerade, transporta i trgovine plinom i električnom energijom te oko 1800 novih radnih mjesta', kazao je Šarčanin.

Rečeno je isto tako da bi od snažnog investicijskog ciklusa ukupne vrijednosti od oko 4,7 milijarde eura, hrvatske tvrtke istovremeno mogle prodati robe, radova i usluga u vrijednosti oko 1,5 milijardi eura.

Svi vremenski intervali međutim ovisit će o tome kada će se nosioci projekta uknjižiti u vlasničke knjige

Šarčanin je nekoliko puta pozvao hrvatsku Vladu da im se pridruži u projektu jer, kako je istaknuo, radi se o privatnom projektu u kojemu država neće imati ni rizika niti gubitka. Pozvao je i tvrtku LNG Hrvatska da im se pridruži, no isto je tako kazao da ta tvrtka nema znanja ni iskustva za pokretanje velikog energetskog projekta kao što je LNG terminal.

U ime hrvatske poslovne grupe, Croatia Business Group, prisutnima se obratio predsjednik Skupštine novooformljene grupe Franjo Luković kazavši da ga je projekt zainteresirao jer se radi o privatnom, a ne državnom projektu gdje će privatnici snositi sve rizike. Po njemu, takva bi investicija mogla oživjeti hrvatski gospodarski rast.

'Slažem se da bi kapacitet od 12 do čak 25 milijardi kubičnih metara plina, koliko se planira izgradnjom krčkog energetskog čvorišta, hrvatski prostor valorizirao na jedan sasvim drugačiji način. Hrvatska bi na taj način uz ostalo osigurala dugoročne izvore prihoda', kazao je Luković.