Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske bit će gotova do veljače iduće godine, a njena vizija je jasna - željeznica, infrastruktura morskih i riječnih luka, moguća investiranja u zračne luke koje nisu koncesionirane, kao i rješavanje cestovne infrastrukture u dijelovima uskih grla, istaknuo je danas ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić
Strategija prometnog razvoja ne stavlja naglasak samo na prometnu infrastrukturu već i na organizaciju prometa te realne potrebe građana, a po prvi se put planira i javni gradski, prigradski i regionalni promet na razini cijele države, naglašeno je na predstavljanju projekta izrade strategije.
Govoreći o financiranju prometnog sustava, Hajdaš Dončić ističe kako će se većinom ići na sredstva iz strukturnih fondova, zatim privlačenje privatnih investitora, uspostavu modela javno-privatnog partnerstva, a javni sektor je tu da održava minimalni standard prometne povezanosti i sigurnosti u prometu.
Najavio je kako će početkom studenog vjerovatno biti potpisan ugovor s domaćim proizvođačem za nabavu 44 nova vlaka za HŽ Putnički prijevoz
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić ističe da je strategija još jedan važan projekt te kako svaki projekt u bilo kojem području danas treba promatrati u kontekstu dvije ključne činjenice - kako pridonijeti hrvatskom gospodarstvu i kako povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva.
Ovim prometnim dokumentom moramo dodatno argumentirati zašto želimo primjerice investirati u zračne luke i zašto očekujemo da će iz EU fondova biti sufinanciran primjerice projekt obnove i razvoja Zračne luke Dubrovnik, kazao je Grčić.
Osvrnuo se i na projekt Pelješkog mosta ističući kako će predstudija prometnog povezivanja juga Hrvatske biti gotova, mjesec dana prije ili poslije nije bitno u dimenzijama razvoja jednog takvog projekta.
Za mjesec dana ćemo imati jasniju sliku i vjerovatno će taj most biti visokoplasiran na ljestvici mogućih rješenja povezivanja hrvatskog juga s ostatkom zemlje, kaže Grčić.
Most ne vidim kao rješavanje Schengena već kao razvojnu priliku za Pelješac, za Korčulu, a onda i za dubrovačko primorje. Ako se tako promatraju projekti, onda će se u fondu za regionalni razvoj EU naći novca za takve projekte. Ako ćemo rješavati naše političke razmirice i nadigravanja, tada taj most sigurno neće biti financiran, nego ćemo ga morati pokrenuti iz vlastitih sredstava, ističe Grčić.