AKO JE NA OTOKU

Strateška investicija već od 20 milijuna kuna!

20.06.2013 u 07:00

Bionic
Reading

Prijedlog Zakona o strateškim investicijama, koji je doživio nezapamćenu kritiku ujedinivši ljevicu i desnicu, Crkvu, zelene i arhitekte, naći će se, nakon što su usvojene i 'packe' iz Bruxellesa, u izmijenjenoj verziji na današnjoj sjednici Vlade. A ona donosi neka iznenađenja

U finalnoj verziji zakona sniženi su kriteriji, uz osnovni zahtjev da strateška investicija mora biti najmanje vrijedna 150 milijuna kunanavode se dva slučaja kod kojih investicijski prag može biti znatno niži; projekt od državne važnosti može biti i onaj koji je 'težak' 75 milijuna kuna ako ga sufinancira EU ili samo 20 milijuna kuna ako se realizira na otocima ili potpomognutim područjima. Naravno, potrebno je još ispuniti neke od kriterija, no oni su tako komotno definirani, kako ne bi pretjerano opterećivali investitore. 

U prijedlogu zakona spominjala se isključivo brojka od 150 milijuna kuna, iz Vlade nije bilo najava da će se snižavati minimalni iznos početne investicije, samo su naznačili izmjene koje je od njih tražio EU: projekti moraju biti usklađeni s dokumentima prostornog uređenja, trebalo je izjednačiti status privatnih i državnih investitora i sve uskladiti s odredbama o zaštitu okoliša.

Odluke o strateškim investicijama donosit će povjerenstvo koje će osnovati Vlada, ono će imati od sedam do 11 članova, a na njegovom čelu bit će Branko Grčić, potpredsjednik Vlade zadužen za investicije.

Zakon je do sada, i s investicijskim pragom od 150 milijuna kuna izazvao nezapamćen val kritika. Najspornija je odredba ta što će se javna dobra (šume, vode, ceste) moći prepustiti u ruke privatnog vlasnika ako se utvrdi da je to ključno za realizaciju njegova ulaganja.

Prisjetimo se najglasnijih kritičara, za laburista Dragutina Lesara radi se o jednom od najopasnijih zakona, 'možda opasnijem i od Zakona o privatizaciji iz 1993., kojim će nekolicina pojedinaca, dobiti ovlasti da odlučuju i privatiziraju te neposrednom pogodbom prodaju svaki dio teritorija Hrvatske - šume, vodno dobro i javne ceste, u tobožnjem interesu investiranja'. Slične kritike mogle su se čuti iz HDZ-ovih krugova – da je zakon 'opasan, sramotan i nenarodni'. Martina Dalić ocijenila ga je nepotrebnim, Ljubo Jurčić nepotrebnim i štetnim, a među malobrojnim zagovornicima se našao HDZ-ovac Domagoj Ivan Milošević. Zakon je snažno podupro HUP, udruga poslodavaca koja drži da se njime može ubrzati procedura realizacije investicija. Dok je još bio u Ministarstvu gospodarstva Darko Lorencin najavljivao je kako će se zahvaljujući ovom zakonu u kratkom roku zaposliti 2.000 do 5000 ljudi. Premijer Zoran Milanović isticao ga je kao najtransparentniji model poticanja investicija koji će spriječiti ucjene 'lokalnih igrača'.