Zakon o stečaju potrošača naziv je novog propisa koji bi i u Hrvatskoj od 2012. trebao regulirati pitanja stečaja fizičkih osoba. Na njemu radi Ministarstvo pravosuđa, a prvi je zakon koji ide prema proceduri novog Zakona o procjeni učinka propisa. Navodi to Vanja Bilić, pomoćnik ministra pravosuđa, te dodaje da su na prvom sastanku radne skupine dogovorili promjenu naziva zakona i zakonski okvir, dok ih najesen čeka posao vezan uz konkretna rješenja
'Stečaj će biti krajnja mjera, a prije te faze postojala je faza pregovora dužnika i vjerovnika te mirenja. Kad ta faza ne bi donijela rezultat, došlo bi do stečaja. Najvjerojatnije je da će ovršni sudovi, a ne stečajni, biti nadležni za bankrot građana, po uzoru na francuski model', kaže Bilić.
'Suzili smo broj zemalja čija nas rješenja zanimaju na četiri. Rješenje tražimo u modelima Njemačke, Belgije, Francuske i Slovenije', kaže Bilić i dodaje da se odustalo od termina osobnog bankrota jer on vrijedi i kad je riječ o stečaju pravnih osoba, a ne samo fizičkih. Njemački model osobnog stečaja, koji poznaje otpis dijela duga, prema Biliću, nije moguće u cijelosti preslikati. No njemačko stečajno pravo za fizičke osobe, zajedno s modelima Slovenije, Belgije i Francuske, ipak će biti podloga. Čini se da je razlog što se njemačko rješenje neće preslikati vezano i uz pitanje tko će biti stečajni upravitelji.
U Njemačkoj je bankrot građana reguliran Stečajnim zakonom u sklopu 8. poglavlja, nadležni su stečajni sudovi te stečaj građana vode stečajni upravitelji. Za razliku od toga, u Francuskoj su za njega nadležni ovršni sudovi, a stečaj vode javni ovršitelji.
Bilić navodi da bi to rješenje bilo prikladno i za nas jer od 1. siječnja 2012. ovršni sudovi gube znatan dio posla zbog privatizacije ovrhe, pa bi na taj način vratili dio posla.
S obzirom na velik broj ovršnih postupaka i već više od 4.000 građana koji ne mogu vraćati kredite u švicarcima, čini se da će ovršitelji imati pune ruke posla.
