SABOR ZAVRŠIO ZASJEDANJE

Sutra glasovanje o rebalansu proračuna

30.07.2009 u 13:53

Bionic
Reading

Hrvatski sabor današnje je izvanredno zasjedanje završio pojedinačnom raspravom o prijedlogu zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, a sutra bi zastupnici, kako je najavio predsjednik Sabora Luka Bebić, trebali glasovati o rebalansu državnog proračuna

Trećim ovogodišnjim rebalansom državnog proračuna prihodi proračuna povećavaju za 1,38 milijardu kuna, a rashodi smanjuju za 260 milijuna kuna. Rebalansom su planirani proračunski prihodi u ukupnom iznosu 111,2 milijarde kuna, a rashodi su oko 120 milijardi kuna.

SDP u 11 svojih amandmana na rebalans predlaže uštede od 1,7 milijardi kuna u više ministarstava, protiveći se tako uvođenju kriznog poreza i većeg PDV-a, dok HDSSB-a s četiri amandmana preraspodjelom traži povećanje od gotovo pola milijarde kuna za više projekata u Slavoniji i Baranji.

Bebić je za sutra najavio i glasovanje o prijedlogu Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke koji je raspravljen u Saboru, budući da će Vlada uputiti svoj amandman na taj zakonski prijedlog.

Zakonom se predviđa uvođenje dvije stope poreza i to dva posto na primitke u iznosu od tri do šest tisuća kuna, te četiri posto na iznose iznad šest tisuća kuna. Tzv. krizni porez plaćat će se od 1. kolovoza do kraja 2010., a oporezivat će se cjelokupni iznos plaća ili mirovina te drugih primitaka iznad 3000 kuna.

Zastupnike čeka i glasovanje o danas raspravljenom prijedlogu zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije koji je u saborskoj proceduri u prvom čitanju.

Oporba je i u pojedinačnoj raspravi naglašavala kako su potrebne dorade prijedloga zakona, a državni tajnik Dražen Bošnjaković u završnom je obraćanju odbio je da je prijedlog zakona pisan 'rukom interesa hotelijera ili bilo koje druge interesne skupine".

Procjenjuje se kako samo u kampovima nije procijenjeno otprilike 22 milijuna četvornih metara zemljišta, dok se sveukupna površina zemljišta koja nije prilikom pretvorbe i privatizacije unesena u društveni kapital pravnih subjekata procjenjuje na 100 milijuna četvornih metara.