Povod konferenciji bilo je otvaranje natječaja za investitore koji je HEP danas objavio na svojim internetskim stranicama te u nekolicini domaćih i stranih dnevnih novina.

Čačić je ustvrdio kako će svi oni kojima je ekologija na srcu morati podržati Plomin C, jer će se njegovom izgradnjom upola smanjiti zagađenje zraka.

'Mnogi ne znaju da je već sad zrak kod Plomina kvalitetniji nego primjerice u Zagrebu. Plominom C bit će još bolji', rekao je Čačić.

Osim ekologije, od investitora će se tražiti, naglasio je, najbolja tehnologija, visoka razina učešća domaćih tvrtki, a važan kriterij bit će i rok izgradnje. Za projekte ovakvog tipa izgradnja traje od tri do pet godina što znači da će nova termoelektrana biti završena između 2015. i 2017. godine.

Prvi potpredsjednik Vlade naglasio je kako se 'ni na koji način Plomin C više ne može ugroziti' uz konstataciju kako se u njegovu realizaciju 'moglo i moralo' krenuti dva do tri mjeseca prije. Do kašnjenja je došlo 'jer neki nisu prepoznali da se radi o projektu od nacionalne važnosti'.

Plomin C imat će snagu 500 MW, a vrijednost investicije je oko 5,8 milijarda kuna. Za usporedbu, ugovorena cijena za izgradnju Pelješkog mosta bila je 1,9 milijarda kuna.

Strateški partner od tog iznosa trebao bi osigurati polovinu. Njegovo ime znat će se krajem ožujka 2013., kada će završiti postupak odabira. Interes je, kazao je Čačić, velik, a jedna od zainteresiranih tvrtki je i njemački RWE koji sada zajedno s HEP-om upravlja Plominom 2.

Predsjednik Uprave HEP-a Zlatko Koračević istaknuo je kako je Plomin C najveći energetski projekt u povijesti Hrvatske. Nova termoelektrana pokrivat će 17,5 posto godišnje potrošnje električne energije čime će se smanjiti udio uvoza na osam posto, odnosno plaćat ćemo 240 milijuna eura manje za uvezenu struju nego što je to danas.

Iako su udruge zelenih tražile da se razmisli o prirodnom plinu kao gorivu, Rodoljub Lalić, član Uprave HEP-a zadužen za razvoj i investicije, rekao je kako više nema smisla raditi nove studije, jer su sva dosadašnja istraživanja pokazala da je ugljen najbolja opcija.

Kako bi se smanjilo zagađenje, naglasio je, izgradit će se potpuno zatvoreni sustav za skladištenje ugljena; šljaka i pepeo odvozit će se brodovima u cementare, a poboljšat će se i sustav sprečavanja raznošenja prašine s postojećeg odlagališta nusproizvoda.

Razmišlja se, naglasio je Lalić, da se uz ugljen koristi i šumska biomasa kako bi se smanjila emisija CO2.