Njemačko gospodarstvo već neko vrijeme grca u problemima, a standard stanovništva opada, što dovodi do pada potrošnje. Posljedično će manje Nijemaca ove godine otputovati na ljetovanje u inozemstvo.

Postavlja se pitanje koliko će to osjetiti naš turizam. Čelnik Udruženja putničkih agencija pri HGK-u i član Upravnog odbora Europskog udruženja turističkih agencija Boris Žgomba smatra da će eventualni manji dolazak Nijemaca nadoknaditi druga tržišta.

'Vidljivo je da u prvih pet mjeseci imamo stagnaciju u Njemačkoj. Zemlja prolazi kroz gospodarsku krizu i očekivalo se da će Nijemci manje putovati. Stagnaciju dolazaka iz Njemačke osjetile su sve destinacije na Mediteranu. Procjena je da će na razini Europe broj njemačkih turista u ovoj godini pasti između pet i 15 posto. Za Hrvatsku će to značiti, kad uzmemo ukupni broj gostiju, manjak od dva do tri posto, što je sigurno nadoknadivo na drugim tržištima. Tako da neće biti velikih udara', uvjeren je Žgomba.

Tržišta koja bi mogla supstituirati manjak gostiju iz Njemačke su, smatra Žgomba, Skandinavija, Poljska, Češka, Mađarska, Slovačka, Austrija i eventualno Italija.

Udruga koja okuplja velike hotelske kuće – Hrvatska udruga turizma (HUT) – zasad ne spominje probleme u Njemačkoj.

'Bilježimo vrlo snažnu potražnju sa svih naših glavnih emitivnih tržišta, i to bez bitnijih odstupanja. Od početka ove turističke godine govorimo da je pred nama, uzevši u obzir sve dostupne podatke i u izostanku negativne eskalacije geopolitičke situacije, još jedna vrlo uspješna turistička godina. Predsezona je već pokazala dobre rezultate, buking za glavnu sezonu je vrlo dobar, a isto tako i za posezonu. Prema našim istraživanjima, ako situacija oko nas ostane stabilna i bez većih poremećaja, hoteli očekuju za oko pet posto bolje fizičke rezultate u odnosu na 2023. te još bolje financijske rezultate', rekao je za tportal direktor HUT-a Veljko Ostojić.

Dok hotelske rezervaciju idu dobrim tempom, u privatnom smještaju, prema riječima Žgombe, 'ima se još dosta toga raditi'.

'Samo prošle godine dobili smo 40.000 novih ležajeva u privatnom smještaju. Na strani ponude stvaraju se ogromne količine, a potražnja to ne može lako pratiti', kaže Žgomba.

HUT već nekoliko godina traži preispitivanje postojećeg modela koji potiče izgradnju nekretnina za potrebe kratkoročnog turističkog najma, a koje se najčešće registriraju kao obiteljski smještaj.

'Te nekretnine su popunjene tek 60-ak dana godišnje te ne pridonose značajnije lokalnim zajednicama izvan tog razdoblja. U proteklih manje od 20 godina Hrvatska je udvostručila broj turističkih kreveta, na njih gotovo dva milijuna, dok je infrastruktura minimalno napredovala. Pritom je udio hotelskih kreveta pao na 9,5 posto ukupnih smještajnih kapaciteta, što je daleko najnepovoljnija struktura na Mediteranu. Sve druge uspješne turističke mediteranske zemlje imaju višestruko veće udjele hotelskog smještaja, što je povezano s većom prosječnom turističkom potrošnjom i manjim utjecajem na okoliš i lokalno stanovništvo, što su ključne odrednice održivog razvoja turizma', istaknuo je Ostojić.

Kad je riječ o cijenama, odnosno koliko smo troškovni konkurentni u odnosu na druge turističke destinacije na Mediteranu, naši sugovornici tu ne vide veće izazove u ovoj godini.

'U usporedbi s mediteranskom konkurencijom, nismo ni jeftini ni skupi, i to je pozicija koja se već niz godina pokazuje dobitnom', rekao je Ostojić.

Podsjeća da je anketa, koju su u ožujku proveli HUT i Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH), pokazala da većina turističkih kompanija, njih 70 posto, planira povećanje cijena ove sezone do pet posto.

'Istovremeno, anketa je pokazala da njih 14 posto očekuje rast troškova do pet posto, a preostalih 86 posto rast do 10 posto, što znači da ćemo i ove godine imati pad profitabilnosti u dijelu sektora koji će dodatno umanjiti investicijski potencijal i samim time dugoročnu održivost tih objekata', upozorio je Ostojić.