U posljednje vrijeme svjedočimo značajnom porastu interesa središnjih banaka za kupnju zlata, kako u razvijenim gospodarstvima, tako i u onima u nastajanju. Prema najnovijem istraživanju Svjetskog vijeća za zlato (WGC), objavljenom u ponedjeljak, 29 posto od 70 ispitanih središnjih banaka planira povećati svoje zlatne rezerve u narednih 12 mjeseci – što je rekordan udio
Ovaj fenomen nije ograničen samo na zemlje u razvoju, poput Kine i njenih saveznika, koje već neko vrijeme intenzivno gomilaju zlato da bi diversificirale svoje rezerve želeći se sve manje oslanjati na američki dolar.
Iznenađujuće, čak 15 posto središnjih banaka iz razvijenih gospodarstava također namjerava slijediti ovaj trend, najviše od 2019. godine. U gospodarstvima u nastajanju ovaj postotak još je veći, s čak 40 posto središnjih banaka koje planiraju kupnju zlata u sljedećoj godini, piše Business Insider.
vezane vijesti
Povećan interes za zlato dolazi unatoč činjenici da se cijena ovog plemenitog metala kreće na rekordnim razinama, oko 2330 dolara po unci, nakon što je prošlog mjeseca dosegla gotovo 2450 dolara. Glavni razlozi za ovakve poteze središnjih banaka uključuju potrebu za rebalansiranjem rezervi i zaštitom od različitih rizika, poput rastuće inflacije, izloženosti američkom dolaru i tržišne nestabilnosti. Osam od 20 središnjih banaka također je navelo povećane ekonomske rizike iz zemalja iz kojih dolaze rezerve valuta, s posebnim naglaskom na rastući američki proračunski deficit.
Paralelno s ovim entuzijazmom za zlato, 56 posto središnjih banaka iz razvijenih gospodarstava izjavilo je da očekuju pad udjela dolara u globalnim rezervama u narednih pet godina. Gotovo dvije trećine središnjih banaka iz gospodarstava u nastajanju dijeli to mišljenje. Ova promjena stava prema američkom dolaru dolazi uslijed intenzivnih rasprava o njegovoj dominantnoj ulozi kao svjetske rezervne valute, što je samo potaknuto sankcijama Zapada protiv Rusije zbog invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Unatoč tome, dolar ostaje čvrsto ukorijenjen u svjetskom financijskom sustavu, a vrlo malo ljudi vjeruje da bi mogao biti svrgnut s trona. No grupa velikih zemalja u nastajanju aktivno traži načine za njegovo zaobilaženje, što bi moglo imati dugoročne implikacije na globalnu ekonomiju.
Prema nedavnom izvješću Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), udio američkog dolara u globalnim rezervama smanjen je s više od 70 posto u 2000. godini na oko 55 posto u posljednjem kvartalu 2023. godine. MMF ovaj pad naziva 'tajnom erozijom', što ukazuje na postupan, ali konstantan gubitak udjela dolara u svjetskim rezervama.
