Izvještaj se odnosi na Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Crnu Goru, Makedoniju i Kosovo, a glavna ekonomistica WB za regiju Gallina Vincelette kazala je kako je izvjesno da će sve te države imati pozitivnu stopu gospodarskog rasta u 2015. godini.

‘Ukupna su očekivanja da stopa rasta za cijelu regiju bude oko 1,8 posto, pri čemu će Crna Gora i Makedonija rasti 3,4 odnosno 3,2 posto’, kazala je Vincelette.

Na popisu slijedi Kosovo, koje bi ove godine trebalo zabilježiti stopu gospodarskog rasta od 3 posto, u Albaniji bi on trebao biti 2,7 posto, a u BiH 1,9 posto.

Rast u Srbiji, u usporedbi s ovim državama, trebao bi biti skromnih 0,5 posto, no za tu zemlju i ovo je značajno, jer je 2014. ona bilježila negativnih 1,8 posto.

Vincelette je podsjetila kako su prognoze načinjene početkom godine bile nešto lošije, no sada su povećane i to prije svega zbog činjenice da se vide znaci oporavka domaće potrošnje.

Konačno privatne investicije

Direktorica Svjetske banke za jugoistočnu Europu Ellen Goldstein kazala je kako je pozitivno to što cijeli zapadni Balkan raste i što je taj rast potaknut privatnim investicijama, a ne vladinom potrošnjom.

‘To su vrlo pozitivni znaci, no uvijek postoje rizici. Rizik broj jedan je kretanje cijena energenata te povećanje kamatnih stopa u SAD i to treba pratiti. Oba ta faktora imat će utjecaj na tijek europskog gospodarskog oporavka, a zemlje zapadnog Balkana to će morati pratiti’, kazala je Goldstein.

Usporavanje rasta u Kini također ima utjecaja na sveukupnu potrošnju, a novi faktor postale su i masovne migracije te poremećaji koje one donose.

Procjena je Svjetske banke kako je vrlo bitno zadržati dosegnuti tempo gospodarskog rasta, a za to je nužna provedba ‘ambicioznih reformi’.
‘Reforme se moraju odlučno provoditi, jer se iznutra mora pojačati produktivnost i konkurentnost’, kazala je Goldstein.

Daleko iza Europske unije

To je posebice bitno zbog ambicija država zapadnog Balkana za priključenje Europskoj uniji. Kako bi se povećala njihova konvergencija u odnosu na Uniju potreban je rast po stopi od šest posto godišnje i to u idućih dvadeset do trideset godina. ‘Za sada su prihodi na zapadnom Balkanu samo 30 posto od prihoda EU’, kazala je Goldstein dodajući kako je stoga jasno da se rast mora povećati.

U ovoj fazi za države zapadnog Balkana važno je završiti s tranzicijskim reformama prve faze, vezanim za izmještanje iz javnog sektora ‘onoga što tamo ne pripada’.

Ono što ostane u javnom sektoru mora pak postati doista učinkovito, jer to ima utjecaja na produktivnost radne snage, a potom je važno ojačati privatni sektor kroz reforme investicijskog okruženja radi daljnjeg rasta, pojasnila je Goldstein dodajući kako je, uz sve, potrebno i učinkovito upravljati prirodnim resursima.

‘Kratkoročno, riječ je o fokusiranju na privatni sektor, a dugoročno, na ljudski potencijal i prirodne resurse’, kazala je Goldstein.

Prevelika jamstva

Kao otegotne okolnosti stanja gospodarstva na zapadnom Balkanu u izvještaju WB navedeni su velika stopa nezaposlenosti, koja u prosjeku iznosi oko 28 posto. Problem su i stalni fiskalni deficiti, koji su pokretač povećanja javnog duga.

Javni dug u ovih šest država tako je sada u prosjeku na oko 56 posto BDP-a, što je vrlo visoka razina u odnosu na prihode. U Albaniji, Crnoj Gori i Srbiji javna jamstva su dosegnula čak 70 posto BDP-a.

Upozorenje WB je stoga kako se u ovim zemljama javni dug morao barem stabilizirati kako bi se javne financije učinile održivima. Financijski, odnosno bankarski sektor na zapadnom Balkanu je općenito stabilan, dobro kapitaliziran i likvidan, procjena je Svjetske banke, a dokaz za to je činjenica da je nedavna financijska kriza u Grčkoj imala mali utjecaj na regiju.