Na Wall Streetu je indeks Dow Jones prošloga tjedna pao 2,9 posto, na 11.796 bodova, dok je S&P 500 potonuo 3,8 posto, na 1.215 bodova, a indeks Nasdaq 4 posto, na 2.572 boda.

Oštar pad cijena dionica posljedica je strahovanja ulagača od širenja dužničke krize, na što upućuje i snažan rast prinosa na obveznice članica eurozone.

Nakon što su tjedan dana prije prinosi na talijanske obveznice premašili kritičnu razinu od 7 posto, prošloga su se tjedna i prinosi na španjolski 10-godišnji dug približili toj granici, koja se smatra dugoročno neodrživim troškom financiranja. Portugal i Irska svojedobno su zatražili međunarodnu pomoć kada su prinosi na njihove dugove dosegnuli tu razinu.

Premda je novi talijanski premijer Mario Monti predstavio novu vladu i premda Grčka ulaže velike napore da bi riješila nagomilane financijske probleme, ulagači nisu sigurni da su europski lideri u stanju provesti nužne reforme i suzbiti dužničku krizu, koja već mjesecima pritišće svjetska financijska tržišta.

Tim više što lideri Francuske i Njemačke, najvećih gospodarstava eurozone, nemaju isto mišljenje o rješavanju dužničke krize.

Pariz smatra da bi europski fond za financijsku stabilizaciju (EFSF) trebao dobiti bankarsku licencu da bi mu se povećali financijski kapaciteti, dok se Berlin tome protivi.

Pariz također smatra da bi Europska središnja banka, koja već kupuje obveznice članica eurozone, trebala odlučnije intervenirati da bi spriječila daljnji rast prinosa i stabilizirala europsko tržište obveznica, dok se Berlin protivi političkom pritisku na središnju banku, navodeći da bi to bilo protivno pravilima Europske unije.

'To je duga priča koja se sporo razvija. Premda ima pomaka u pozitivnom smjeru, primjerice u Italiji i Grčkoj, uvijek se čini da nakon jednog koraka naprijed slijede dva koraka natrag', kaže Jack Ablin, direktor u Private Harris banci.

Od posljedica dužničke krize neće ostati pošteđene ni zemlje izvan tog bloka, posebice ako eurozona uroni u novu recesiju.

Prošloga je tjedna središnja japanska banka izrazila zabrinutost zbog mogućeg negativnog utjecaja te krize na japansko gospodarstvo, dok je Bank of England smanjila procjene rasta britanskog gospodarstva.

Agencija Fitch procjenjuje pak da izloženost pet najvećih američkih banaka u francuskim bankama, bilo preko kredita, bilo preko depozita i druge imovine, doseže 114 milijardi dolara. Slabljenje francuskih banaka, koje su vrlo izložene grčkim i talijanskim dugovima, negativno bi, smatra Fitch, utjecalo na američke banke.

Zbog toga su prošloga tjedna oštro pale cijene dionica američkih banaka.

'U strahovanju od dužničke krize gotovo je sve na prodaju. Ulagači se usmjeruju prema gotovini i američkim državnim obveznicama, koje se smatraju sigurnim utočištem za kapital, pa im cijene rastu', kaže Tom Schrader, direktor u tvrtki Stifel Nicolaus Capital Markets.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 3,3 posto, na 5.362 boda, dok je frankfurtski DAX potonuo 4,2 posto, na 5.800 bodova, a pariški CAC 4,8 posto, na 2.997 bodova.

Na Tokijskoj je burzi pak Nikkei indeks prošloga tjedna pao 1,6 posto, na 8.374 boda, najnižu razinu u mjesec dana.