Međunarodni monetarni fond (MMF) snizio je prognoze rasta za svjetsko gospodarstvo i sada očekuje da će ove godine ono porasti za 3,3 posto, dok bi iduće godine rast trebao iznositi 3,8 posto, navodi se u danas objavljenim redovnim jesenskim prognozama, uoči godišnjih sastanaka MMF-a i Svjetske banke ovoga tjedna u Washingtonu.
Unatoč teškoćama, neujednačeni globalni oporavak se nastavlja, konstatiraju u MMF-u i ističu kako su prognoze rasta za svjetsko gospodarstvo snižene najvećim dijelom zbog slabije nego što se očekivalo globalne aktivnosti u prvom polugodištu ove godine. Pritom je nova procijenjena stopa rasta za 0,4 postotna boda niža u usporedbi s prognozom MMF-a za svjetsko gospodarstvo iz travnja. Prognoza rasta za 2015. godinu također je snižena, za 0,2 postotna boda.
Prema MMF-ovim prognozama, u najboljoj je formi američko gospodarstvo, pa je procjena njegova rasta u ovoj godini povećana za 0,5 postotnih bodova, na 2,2 posto. U idućoj bi godini, pak, bruto domaći proizvod SAD-a trebao porasti 3,1 posto, kao što je MMF i prije prognozirao. Procjene rasta eurozone u ovoj godini smanjio je, pak, za 0,3 postotna boda, na 0,8 posto, dok u idućoj godini MMF očekuje rast gospodarstva tog bloka za 1,3 posto. Pritom je MMF smanjio procjenu rasta njemačkog gospodarstva u ovoj godini s 1,9 na 1,4 posto, dok bi francusko gospodarstvo trebalo porasti svega 0,4 posto, 0,4 postotna boda manje nego što je procjenjivao u proljeće. Italija će, pak, prema procjenama MMF-a, i ove godine završiti u recesiji, s padom gospodarstva za 0,2 posto.
Rizici za slabljenje gospodarskih izgleda ojačali su od proljeća ove godine, ističu u MMF-u. Kratkoročni rizici uključuju produbljivanje geopolitičkih napetosti, a srednjoročni stagnaciju i slabi potencijal rasta u razvijenim gospodarstvima te slabljenje potencijalnog rasta na tržištima u nastajanju.
Obzirom na te pojačane rizike, ustvrdili su u MMF-u, povećanje postojećeg i potencijalnog rasta mora ostati prioritet. U razvijenim gospodarstvima to će, kažu, zahtijevati kontinuiranu podršku monetarne politike i fiskalne prilagodbe koje trebaju biti usklađene u tempu i sastavu kako bi podupirale i oporavak i dugoročni rast.
U nizu gospodarstava, smatra MMF, povećanje državnih ulaganja u infrastrukturu moglo bi također pružiti podršku potražnji u kratkom roku i pripomoći povećanju potencijalne proizvodnje. U razvijenim gospodarstvima, kao i na tržištima u nastajanju i u gospodarstvima u razvoju, općenito postoji hitna potreba za strukturnim reformama kako bi se ojačao potencijal rasta, odnosno postigao održiviji rast, smatra MMF.
Analitičari MMF-a smanjili su i prognoze rasta japanskog gospodarstva u ovoj godini, i to za 0,7 postotnih bodova, na 0,9 posto. Prognozu rasta Kine u ovoj godini MMF je, pak, ostavio nepromijenjenu, na 7,4 posto, dok u idućoj godini očekuje usporavanje rasta na 7,1 posto. Unatoč usporavanju rasta globalnog gospodarstva, na financijskim tržištima vlada optimizam, napominje MMF, s obzirom na visoku cijenu dionica, stješnjene spreadove i vrlo nisku volatilnost. No, to se nije proširilo i na ulaganja, koja su, i to poglavito u razvijenim gospodarstvima, ostala prigušena.
Kao što je već bilo govora u najnovijem Izvješću o globalnoj financijskoj stabilnosti, postoji zabrinutost da tržišta podcijene rizike, ne prihvaćajući u potpunosti neizvjesnosti oko makroekonomskih izgleda i njihovih posljedica po tempo ukidanja monetarnih poticaja u nekim vodećim razvijenim gospodarstvima. Nadalje, ojačale su geopolitičke napetosti. Iako su njihovi učinci na makrogospodarstvo zasad ograničeni na regije zahvaćene napetostima, postoje konkretni rizici širenja poremećaja na široj osnovi, zaključuje MMF u jesenskim prognozama.
Prognoze MMF-a za Hrvatsku
Hrvatsko gospodarstvo ove će godine zabilježiti pad aktivnosti za 0,8 posto, dok se iduće očekuje njihov porast za 0,5 posto, stoji u danas objavljenim jesenskim prognozama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
U odnosu na proljetne prognoze, MMF je povećao svoju procjenu ovogodišnjeg pada hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) s 0,6 na 0,8 posto. Stopa rasta BDP-a za 2015. godinu, pak, blago je podignuta, s 0,4 posto na 0,5 posto. No, to nije iznenađenje, jer je već potkraj svibnja Izvršni odbor MMF-a, nakon što je 14. svibnja zaključio konzultacije s Hrvatskom u vezi sa člankom IV Statuta MMF-a, povećao svoju procjenu pada BDP-a u ovoj godini na 0,8 posto.
U najnovijim prognozama, MMF procjenjuje i da će potrošačke cijene u Hrvatskoj u ovoj godini pasti 0,3 posto, dok bi u idućoj inflacija mogla iznositi blagih 0,2 posto. Stopa nezaposlenosti, pak, nakon lanjskih 16,6 posto, u ovoj bi godini mogla dosegnuti 16,8 posto, a u 2015. godini 17,1 posto.
U bilanci plaćanja, pak, trebao bi ove godine biti iskazan višak od 2,2 posto BDP-a, kao i u idućoj godini.
