Odgovore na ova pitanja potražili smo od ekonomskog stručnjaka Damira Novotnyja. Europa se bori s inflacijom, ekonomski rast stagnira, a opskrba energijom upitna je zbog odgovora Rusije na sankcije koje joj je uvela Europska unija. U niz nepovoljnih pokazatelja sada se ugurala i valuta Europske unije, čija se vrijednost jučer u posljednjih 20 godina prvi put gotovo izjednačila s američkim dolarom.

Novotny objašnjava da to za nas znači dodatno poskupljenje nafte i naftnih derivata jer je kuna vezana za euro, a nafta se kupuje u dolarima. Osim nafte, burzovne robe kao što su žitarice i uljarice kupuju se u dolarima, stoga se očekuje i njihovo poskupljenje.

Međutim prelazak na euro za nas će značiti i nešto povoljnije trgovanje, kaže Novotny, jer će tada otpasti svi transakcijski troškovi koje još uvijek imamo. 'Ako sada kupujete naftu iz Hrvatske, morate prvo kupiti eure, pa onda tek dolare. To su troškovi od najmanje jedan do dva posto, kojih neće više biti kad doista uđemo u eurozonu', objašnjava.

Klasa 'ekonomski optimist'

Novotny je prilično optimističan što se tiče ekonomske krize, pozivajući se na to da je energetska kriza s kojom se sada suočavamo već viđen scenarij nakon Jomkipurskog rata između arapskih zemalja i Izraela u 70-im godinama 20. stoljeća, a koji je rezultirao naftnom krizom.

'Tada je situacija bila još teža nego danas, ali sve se to smiri jer se ekonomija kreće u ciklusima i nakon određenog razdoblja mora ponovno doći do rasta', smatra Novotny te dodaje da već vidimo pozitivne pomake po pitanju smanjivanja ovisnosti o ruskom plinu na primjeru Njemačke. 'Koliko se god sada situacija činila lošom, Njemačka je u ovoj godini smanjila potrošnju ruskog plina za 30 posto i do kraja godine namjerava postati gotovo neovisna o Rusiji.'

SAD 20 godina ispred svih

S druge strane Novotny objašnjava da je potražnja za dolarom vrlo snažna zbog žilavosti američke ekonomije. Američka ekonomija je, naime, nakon krize 2010. godine ostvarila vrlo snažan rast te je iznimno stabilna, koliko god trenutačni pokazatelji bili nepovoljni.

'Dakle međunarodni financijski investitori ocjenjuju da je američka ekonomija izrazito stabilna zbog niske razine nezaposlenosti i vrlo snažnog tehnološkog napretka koji će se monetizirati tek u budućnosti', kaže Novotny i dodaje da je u ovom trenutku američka ekonomija u smislu tehnološkog napretka, odnosno novih tehnologija u proizvodnim procesima, otprilike 20 godina ispred svih drugih.

'Oni su u proteklih trideset godina imali prosječnu stopu rasta od tri posto godišnje. Sada situacija malo stagnira, ali to je jedan od spomenutih ciklusa u ekonomiji koji se svakih deset godina mijenja te se nakon razdoblja stagnacije očekuje ponovni rast', kaže Novotny.

Za razliku od Europe, koja se trenutačno bori s opskrbom energijom, SAD nije ovisan o ruskoj energiji. Dodatni impuls ekonomiji SAD-a dat će i vojna industrija jer će zaraditi ogromne količine novca zbog isporuka oružja u Ukrajinu, predviđa Novotny.

Jedan od velikih problema u cijelom svijetu čini nedostatak radne snage, a koji je 'u funkciji proizvodnje uz kapital i tehnologiju u formuli BDP-a'. Unatoč tome što i SAD-u nedostaje radne snage, Novotny vidi prednost Amerikanaca u tome što imaju siguran bazen radnika iz Meksika i Latinske Amerike dok je onaj europski presušio, pa sada EU mora tražiti radnike na drugim kontinentima. Smatra da su jedan od dodatnih utega europskoj ekonomiji i kemijska i teška industrija jer neće imati dovoljno energije za normalan rad.