Dow Jones ojačao je 103 boda ili 0,30 posto, na 34.921 bod, dok je S&P 500 porastao 0,81 posto, na 4.582 boda, a Nasdaq indeks 1,90 posto, na 14.532 boda.

Rast indeksa ponajviše se zahvaljuje usponu cijena dionica tehnoloških divova, kao što su Tesla, Apple, Amazon.com i Microsoft.

Cijena Tesle skočila je 5,6 posto, nakon što je taj proizvođač električnih automobila u subotu objavio da je u prvom tromjesečju prodao rekordni broj vozila.

Najviše je, ipak, skočila cijena dionice Twittera, 27 posto, pošto je osnivač Tesle Elon Musk objavio da je njegov udjel u toj društvenoj mreži dosegnuo 9,2 posto, po čemu je najveći dioničar Twittera.

„Mnogo današnjih vijesti bilo je pozitivno za tehnološki sektor”, kaže Mona Mahajan, strateginja u tvrtki Edward Jones.

Međutim, u većini drugih sektora cijene su dionica pale. Tako je sedam od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa završilo u minusu, a najviše uslužni i zdravstveni, oko 0,8 posto.

Posljedica je to opreza ulagača zbog rata u Ukrajini i mogućih novih sankcija Zapada protiv Rusije zbog optužbi za ratni zločin.

Ulagači su suzdržani i zbog snažnog rasta cijena nafte i drugih sirovina od početka rata u Ukrajini, što podiže inflaciju u svijetu.

Kako se u SAD-u inflacija kreće na najvišim razinama u 40 godina, nedavno je američka središnja banka povećala ključne kamatne stope po prvi put od 2018. godine, za 0,25 postotnih bodova, a već u svibnju mogla bi ih povećati za daljnjih 0,50 postotnih bodova.

Ulagači se plaše da će tempo povećanja kamata biti čak i agresivniji nego što se očekivalo, što bi moglo usporiti rast najvećeg svjetskog gospodarstva, pa čak i izazvati recesiju.

Na to ukazuje inverzija krivulje prinosa na američke obveznice. Naime, ta krivulja se prošloga tjedna preokrenula prvi put nakon 2019. godine, pri čemu su prinosi na dugoročne obveznice pali ispod prinosa na kratkoročne obveznice. Inverzno kretanje krivulja prinosa smatra se predznakom recesije u iduće dvije godine, signalizirajući da je restriktivna monetarna politika prestroga.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,28 posto, na 7.558 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,50 posto, na 14.518 bodova, a pariški CAC 0,70 posto, na 6.731 bod.

Azijske burze stagniraju

Na azijskim se burzama u utorak trguje oprezno zbog najave novih sankcija Rusiji, ali i zbog novoga rasta cijena nafte i sirovina, što bi moglo dodatno ojačati inflaciju i natjerati središnje banke na agresivno povećanje kamata.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,15 posto, pa se kreće oko najviše razine u pet tjedana.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji blago pale. U Australiji su, pak, porasle oko 0,6 posto, dok se na burzama u Hong Kongu i Šangaju zbog praznika ne radi.

Obujam trgovanja na azijskim burzama je skroman zbog praznika u Kini, dok je MSCI indeks u plusu uglavnom zbog rasta cijena dionica u Australiji, pri čemu su najveće dobitnice dionice velikih rudarskih kompanija, koje potiče rast cijena sirovina.

Dolar ojačao, cijene nafte rastu drugi dan zaredom

Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta porasla.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 98,97 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 98,57 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 122,60 na 122,55 jena.

No, američka je valuta ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0975 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1065 dolara.

Cijene nafte, pak, rastu drugi dan zaredom, nakon što su prošloga tjedna potonule 13 posto, jer Zapad najavljuje nove sankcije Rusiji zbog optužbi za ratne zločine u Ukrajini. A to bi moglo poremetiti isporuke nafte iz Rusije.

Na londonskom je tržištu cijena barela ojačala 1,54 posto, na 109,19 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,55 posto, na 104,88 dolara.