Uslijed dizanja kamatnih stopa u režiji središnjih banaka sve je manja ponuda novca. Nadolazeća oseka otkriva sve više problema, upozorila je Verena Ross, izvršna direktorica Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA).

Dosad je izbilo niz minikriza kao zlokobna najava puno većih problema. Neki od primjera su jesensko spašavanje britanskih mirovinskih fondova što ga je provela Bank of England, zatim novčana kriza u europskim energetskim tvrtkama zbog nestabilnosti na terminskim tržištima uslijed ruske invazije na Ukrajinu, a u to se ubraja i iznenadni kolaps američkog hedge fonda Archegos 2021. godine.

'Ono što se vidi u svim tim perifernim epizodama je to da postoji zajednički problem s likvidnosti, zaduženosti i međusobnom povezanosti. Sve to moramo pomno razmotriti kako bismo identificirali potencijalne daljnje rizike', rekla je Ross za Politico.

Uz ESMA-u, druga važna nadzorna tijela upozoravaju da bi događanja u financijskim institucijama koje djeluju kao banke, ali ne podliježu jednakim pravilima, mogla raspiriti krizu.

Promjena uvjeta na financijskom tržištu mogla bi dovesti do kratkoročnog stresa kad je riječ o gotovini i potaknuti prisilnu prodaju, rekao je Jérôme Reboul, direktor uprave za regulatornu politiku i međunarodne poslove pri francuskom Autorité des Marchés Financiersu (AMF).

To bi moglo stvoriti 'mehanizam samoojačavanja' kada prodaja još više snižava cijene, stvarajući veći pritisak na ulagače - ili više poziva na uplatu značajne početne marže na pozicijama gotovinskih vrijednosnih papira, robe ili izvedenica. Takvi tržišni uvjeti mogli bi imati velike posljedice na upravljanje likvidnošću sudionika na tržištu, što bi se moglo preliti na cijeli financijski sustav. 'To je epizoda koju svi imamo na umu', rekao je Reboul.

I dok gotovo svi upiru prstom u bankarski sektor u sjeni kao najizglednije mjesto za izbijanje krize, zasad ne postoji konsenzus kako to zaustaviti.

Središnje banke traže promptnu akciju jer se boje da će morati upumpavati javni novac kako bi spasile stvar i to u trenutku u kojem žele suprotno: biti što manje prisutne na tržištu. Zbog toga traže da se regulacija koja vrijedi za banke - poput gotovinskih rezervi - prekopira i na bankarski sektor u sjeni.

Regulatori nisu uvjereni da je to pravi put. 'Po mom mišljenju, nije ispravno istu mjeru u bankarskom sektoru samo prebaciti na drugi sektor. Morate vidjeti ima li to smisla u nekom drugom specifičnom području', rekla je Ross.

Fondovska industrija pak žestoko se protivi bilo kakvim reformama koje bi je prisilile na stvaranje rezervi poput banaka i ne želi trpanje u isti koš s drugim dijelovima bankarskog sektora u sjeni. Ali i iz nje priznaju da postoji problem.

'Mislim li da postoji rizik u nebankarskom sektoru? Da. Kad god imate tako dugo razdoblje stimulativnih kamatnih stopa i stimulativne fiskalne politike, a onda izađete iz toga, problem je tu', rekao je Michael Pedroni iz globalnog udruženja reguliranih fondova ICI-ja.