Očekuje se da će 2023. biti godina izazova za svjetsko gospodarstvo. Najveći upravitelji imovinom, vodeće investicijske banke i nekoliko drugih financijskih institucija predviđaju veliku vjerojatnost globalnog pada s malim odstupanjima u očekivanom utjecaju na financijska tržišta i realno gospodarstvo. Također, postoje blaga recesijska očekivanja u europodručju i blaža u SAD-u, dok očekivani rizici odstupaju – ali smijer očekivanja je jasan.

Konkretno, 'Wall Street' uglavnom predviđa negativne ishode, a konsenzus je da će blaga recesija pogoditi obje strane Atlantika. Međutim, vodeće investicijske banke i upravitelji imovinom vide da gospodarstvo također nosi s medvjeđem konsenzusom te da se rast cijena ublažava što signalizira velike dobitke za ulagače ako dobro uspostave tržište. Na pandemiju je već pala sjena te ona više nije glavna tema za globalne strategije ulaganja, a ishod kineskog visokorizičnog nastojanja da brzo ponovno otvori svoje gospodarstvo mogao bi imati duboke posljedice za svjetski ciklus ulaganja i potrošnje.

Također, istraživanje Bloomberg Newsa provedeno krajem 2022. pokazalo je da tri četvrtine ekonomista očekuje recesiju u SAD-u u sljedeća 24 mjeseca. Za kripto tržišta se ne očekuje svijetla bliska budućnost, barem u ovoj godini, dok se od velikih investitora se ne očekuje da će nastaviti podržavati sektor u širem smislu kao što su to činili u prethodnoj godini. Iako postoji opći konsenzus da će 2023. biti godina puna izazova, ipak postoji određeni optimizam da bi se gospodarstvo moglo nositi s medvjeđim predviđanjima i donijeti pozitivna iznenađenja.

Nadalje, očekuje se desinkronizirano usporavanje gospodarstva te povišena inflacija. Konsenzus je da će središnje banke vjerojatno biti prisiljene okrenuti se i signalizirati smanjenje kamatnih stopa tokom sljedeće godine - što bi trebalo rezultirati održivim oporavkom cijena svih klasa imovine, a potom i gospodarstva do kraja 2023. No, da bi se taj zaokret dogodio, očekuje se kombinacija veće gospodarske slabosti, porasta nezaposlenosti, nestabilnosti tržišta, pada razina cijena rizične imovine i pada inflacije. Očekujemo da će inflacija ostati visoka do druge polovice godine, što će rezultirati zrelijim ciklusima dizanja kamatnih stopa od strane središnjih banaka. I Fed i ECB podižu svoje referentne stope kako bi spriječili daljnji rast cijena, dok se očekuje da će Fed i ECB dosegnuti vrhunac svojih stopa na 4,9 posto odnosno 3,4 posto.

Prošli petak pisali smo o najnovijem CPI-u (indeks potrošačkih cijena) u SAD-u od prošlog tjedna te utjecaju na financijska tržišta, a više o tome možete pročitati ovdje. Ukratko, svjedočili smo još jednom padu CPI-ja u SAD-u na 6,5% (u usporedbi sa 7,1% u mjesecu prije), dok je na mjesečnoj razini zabilježen pad od 0,1%. Nadalje, u nastavku možete vidjeti hrvatski CPI razvoj.

Nadalje, za siječanj 2023. očekuje se da će CPI biti dodatno povišen zbog 'euroinflacije' u vezi s ulaskom Hrvatske u EMU. To je čest slučaj za zemlje koje su usvojile euro kao svoju valutu. Zabilježene su više cijene, što je bilo korelirano s datumima konverzije. Prethodno se očekivalo da će ukupni učinak konverzije na inflaciju iznositi oko 0,5 postotnih bodova, dodatno povećavajući trenutne razine CPI-ja, kao što je ranije svjedočeno u zemljama koje su usvojile euro. Međutim, navedeni bi utjecaj mogao biti podcijenjen uzimajući u obzir trenutna povećanja cijena kojima svjedočimo u Hrvatskoj. Uzevši sve u obzir, bit će posebno zanimljivo pratiti kretanje inflacije u nadolazećim mjesecima.

Općenito, postoji opći konsenzus da će 2023. biti godina puna izazova. Ali da završimo u pozitivnom kontekstu, postoji i određeni optimizam da bi se gospodarstvo moglo nositi s medvjeđim predviđanjima i donijeti pozitivna iznenađenja. A kako bismo ponovno skrenuli pažnju na regiju, želimo naglasiti da je specifičnost regije da u sebi krije prave dragulje! Uostalom, tržište će odlučiti, a vrijeme će pokazati rezultate.