Cijene energenata, sirovina i hrane uzletjele su na nove rekordne razine nakon što su u prošloj godini već dostigle vrhunce pod utjecajem oporavka svjetskog gospodarstva i problema u opskrbnim lancima.

Invazija na Ukrajinu dovela je ponajprije do velikih poremećaja na energetskom tržištu. Globalne cijene nafte i plina naglo su skočile nakon uvođenja zapadnih sankcija Rusiji, najavljenih ograničenja uvoza nafte i plina te bojazni da bi i Rusija mogla obustaviti izvoz u Europu.

U takvim okolnostima početkom prošlog tjedna cijena barela nafte na londonskom tržištu dosegnula je 139 dolara, a na američkom 130 dolara, što su bile njihove najviše razine od 2008. godine. U idućim danima strahovanja su donekle popustila jer je Rusija obećala da će ispuniti sve ugovorne obaveze o isporuci nafte, a Europska unija odustala je od sankcija na uvoz ruske nafte. Umirujuće vijesti dovele su do korekcije pa su cijene nafte prošloga tjedna pale oko pet posto.

Korekcija je nastavljena i početkom ovoga tjedna - na američkom tržištu cijene su u ponedjeljak pale za oko četiri posto, na 105 dolara, a na londonskom za oko tri posto, na 109 dolara po barelu. Trend pada cijena podržan je jačanjem nada u diplomatsko rješenje rusko-ukrajinskog rata nakon izjave Wendy Sherman, zamjenice američkog državnog tajnika, da Rusija pokazuje znakove spremnosti na suštinske pregovore o Ukrajini.

Sličan trend, uz još veće oscilacije, pokazala je cijena plina na europskim burzama. U ponedjeljak je cijena prirodnog plina na nizozemskoj burzi potonula na 117 eura po megavatsatu nakon što je početkom prošlog tjedna dosegnula vrhunac na 220 eura. Zbog velike ovisnosti o ruskom plinu cijene plina u Europi podložne su znatno većim oscilacijama nego cijene nafte. Stoga je Europska unija pokrenula inicijativu za jačanje alternativnih izvora energije te pronalaženje novih dobavljača i putova opskrbe plinom s ciljem smanjenja uvoza ruskog plina za dvije trećine do kraja ove godine.

Cijene žitarica pod velikim pritiskom

Rat u Ukrajini negativno se odrazio i na cijene hrane, a najveći pritisak osjetile su cijene žitarica. Rusija je najveći svjetski izvoznik pšenice, a Ukrajina je peta na toj ljestvici. Dvije zemlje zajedno osiguravaju 19 posto svjetske ponude ječma, 14 posto pšenice i četiri posto kukuruza, čineći više od trećine svjetskog izvoza žitarica.

Početkom prošlog tjedna cijena pšenice na Čikaškoj burzi dosegnula je najvišu razinu u 14 godina zbog straha od poremećaja u opskrbi iz Ukrajine i Rusije. Nakon prvotnog šoka cijena je pala s najvišeg vrha od 12,8 dolara po bušelu na ispod 11 dolara jer su izgledi za svjetske zalihe nadmašili ranije procjene, zahvaljujući značajnijem australskom urodu. Ipak, tržište je i dalje suočeno s velikim poremećajem u opskrbi zbog zaustavljanja izvoza iz crnomorske regije. Multinacionalne prehrambene tvrtke zatvorile su tamošnje pogone, a najveći svjetski operater kontejnerskih brodova, Maersk, obustavio je promet u ruskim lukama. Procjene izvoza pšenice iz Rusije smanjene su za tri milijuna tona, a one iz Ukrajine smanjene su za četiri milijuna tona.

Cijena kukuruza sredinom prošlog tjedna dosegnula je 10-mjesečni maksimum na 7,6 dolara po bušelu, a nakon toga uslijedio je blagi pad na 7,4 dolara.

Pod velikim pritiskom našlo se i tržište soje, čija je cijena skočila na 17 dolara po bušelu, najviše od rujna 2012., uslijed prekida opskrbe iz crnomorske regije, ali i najvećeg svjetskog izvoznika, Argentine, nakon što je objavila da želi podići izvozne carine jer je ruska invazija ograničila zalihe.

Skok cijena nikla, aluminija, bakra...

Snažan rast cijena zabilježili su i pojedini metali i industrijske sirovine, oni čija ponuda ovisi o ruskim izvorima. Najveći šok doživjela je trgovina niklom, pa je početkom prošlog tjedna Londonska burza čak morala obustaviti trgovanje kad je cijena nakratko premašila 100 tisuća dolara po toni. Rusija čini oko 10 posto globalne opskrbe niklom, metalom koji se upotrebljava u proizvodnji baterija.

Nikal je i prije ruske invazije na Ukrajinu dobio na cijeni jer je snažna potražnja industrije nehrđajućeg čelika i baterija iscrpila zalihe. Nakon prvotnog šoka ona se stabilizirala na razini od 48 tisuća dolara, što je još uvijek znatno iznad razina prije ruske invazije.

Pod snažnim pritiskom našle su se i cijene aluminija, cinka i bakra uslijed niskih zaliha i straha od prekida opskrbnih lanaca.

Inflacija blizu dvoznamenkastih cifri

Nema sumnje u to da će eskalacija krize u Ukrajini rezultirati velikim poskupljenjima proizvoda i usluga široke potrošnje. Dosadašnji poremećaji ubrzali su ionako zabrinjavajući trend rasta cijena, o čemu svjedoče prvi podaci o inflaciji u veljači. Tako je indeks rasta potrošačkih cijena u SAD-u u prošlom mjesecu dosegnuo 7,9 posto, što je najviša razina u posljednjih 40 godina.

Pritom treba naglasiti da se najveći udar na potrošačke cijene može očekivati u ožujku i travnju nakon lančane reakcije u poskupljenju proizvoda široke potrošnje, što će s vremenskim odmakom izazvati aktualni rast cijena sirovina.

Za eurozonu još nisu objavljeni podaci o inflaciji za veljaču, ali je Europska središnja banka (ECB) već osjetno podigla prognozu za ovu godinu, procjenjujući da će inflacija iznositi 5,1 posto, što je znatno više u usporedbi s projiciranih 3,2 posto iz prosinca.