Dok Europska unija još oklijeva u uvođenju energetskih sankcija Rusiji, SAD je jučer objavio embargo na uvoz ruske nafte, prirodnog plina i ugljena.

Predsjednik Joe Biden izrazio je razumijevanje za to što europski saveznici nisu u mogućnosti pridružiti se SAD-u u toj odluci.

Europske zemlje nastoje naći optimalna rješenja za smanjenje ovisnosti o plinu i nafti iz Rusije. Velika Britanija najavila je da će postupno izbaciti rusku naftu do kraja godine, a EU planira smanjiti uvoz ruskog plina za dvije trećine. No kako bi postigli te ciljeve, moraju naći nove dobavljače i putove opskrbe.

Zamjenik ruskog premijera Aleksander Novak rekao je da bi odbijanje ruske nafte dovelo do 'katastrofalnih posljedica za globalno tržište'. Cijene nafte i plina već su naglo porasle i mogle bi još više rasti ako Rusija zaustavi izvoz, piše BBC.

Koliko nafte izvozi Rusija?

Rusija je treći najveći proizvođač nafte na svijetu, iza SAD-a i Saudijske Arabije. Rusija izvozi oko pet milijuna barela sirove nafte dnevno, a oko polovica te količine ide u Europu. SAD ne ovisi toliko o ruskoj nafti. Od ukupne količine nafte koju su Amerikanci uvezli 2020. godine, na rusku naftu otpada samo tri posto.

Što je s alternativnim dobavljačima?

Stručnjaci kažu da je lakše pronaći druge dobavljače za naftu nego za plin jer plinovoda ima manje od naftovoda.

SAD već neko vrijeme traži od Saudijske Arabije da poveća proizvodnju nafte kako bi se snizile cijene, no takve zahtjeve saudijska strana redovito odbija.

Saudijska Arabija najveći je proizvođač u OPEC-u – kartelu zemalja kojima je nafta glavna ekonomska grana i koje zajedno čine oko 60 posto ukupne svjetske proizvodnje sirove nafte. Zbog toga OPEC ima ključnu ulogu u formiranju cijena.

Rusija nije članica OPEC-a, ali je od 2017. godine počela blisko surađivati s njima zajedničkim ograničavanjem proizvodnje kako bi se stabilizirala cijena nafte, a samim time i prihodi proizvođača.

SAD također razmatra popuštanje sankcija na izvoz nafte uvedenih Venezueli. Ta je zemlja nekoć bila jedan od glavnih dobavljača nafte za SAD, ali u posljednje vrijeme većinu proizvedene nafte prodaje Kini.

Što bi se dogodilo kad bi ruski plin prestao ići u Europu?

Cijene grijanja, koje su već prilično visoke, dodatno bi narasle. Ruski plin čini oko 40 posto cijelog europskog uvoza plina. Osobito su pritom izložene Italija i Njemačka, države koje najviše ovise o ruskom plinu.

Europa bi to mogla nadomjestiti okretanjem postojećim izvoznicima plina poput Katara, Alžira ili Nigerije, ali postoje tehničke prepreke koje bi trebalo riješiti da bi se u tim zemljama u kratkom roku povećala proizvodnja.

Što se tiče SAD-a i Velike Britanije, iz Rusije dolazi samo pet posto plina koji troše Britanci, a SAD uopće ne uvozi ruski plin. Međutim cijene plina u obje zemlje ipak su značajno porasle kao posljedica zastoja u globalnoj opskrbi.

Može li se naći zamjena za plin iz Rusije?

Ne baš lako. 'Teže je nadomjestiti plin zato što su postojeći plinovodi u najvećoj mjeri oslonjeni na ruski plin', rekao je za BBC Ben McWilliams, analitičar koji se bavi energetskom politikom.

Stručnjaci s ekonomskog instituta Bruegel iz Bruxellesa kažu da bi u slučaju prekida ruskog izvoza plina prema Europi manjak mogao biti nadoknađen uvozom ukapljenog plina (LNG) iz SAD-a.

Drugo rješenje moglo bi biti povećano oslanjanje na druge izvore energije, no to je proces koji nije ni brz ni lagan.

'Obnovljivim izvorima trebat će još dosta vremena da postanu značajni, tako da oni kratkoročno ne mogu biti rješenje', kaže analitičar Simone Tagliapietra. 'Zato, kad se radi o nadolazećoj zimi, Europi može pomoći prebacivanje na neki drugi izvor goriva, kao naprimjer ponovno pokretanje elektrana na ugljen i nuklearki. Italija i Njemačka imaju pripremljen taj scenarij za hitne slučajeve.'

Što će biti s računima za grijanje i cijenama goriva?

Potrošači će se morati nositi sa sve većim cijenama energije i goriva kao posljedicom rata. Premda vlade pokušavaju različitim mjerama ograničiti cijene, energenti su iz dana u dan sve skuplji.

Nakon zadnjeg vala poskupljenja cijene goriva u pojedinim europskim zemljama premašile su razinu od dva eura po litri. U Hrvatskoj je Vlada donijela dvije uredbe kojima je fiksirana distributerska marža te smanjena trošarina. Time je ublažen rast cijene benzina na 12,19 kuna, a dizela na 12,53 kune.

Kad je riječ o plinu, smanjenjem PDV-a na pet posto i uvođenjem subvencije rast cijene plina ograničen je na maksimalno 20 posto. Međutim stručnjaci prognoziraju da bi računi hrvatskih potrošača mogli značajno porasti ove jeseni jer će dobavljači za novu ogrjevnu sezonu morati kupovati plin po znatno višim cijenama.