Većina projekata, njih 16 vrijednih 3,2 milijarde eura, čeka birokraciju, donošenje detaljnog plana uređenja ili dozvole. Radi se o projektima u metalnoj industriji, proizvodnji papira, energetici, turizmu i proizvodnji gume.

Još je 26 domaćih i stranih investitora napravilo studije i žele investirati u Hrvatsku, ali to ne žele javno obznaniti i teški su 2,3 milijarde eura. 21. stoljeće piše da se u Agenciji boje javne objave zbog 'mogućnosti sabotaža poput kupovine dijela zemljišta potrebnih za projekt ili da će ih birokracija dodatno usporiti'.

U Agenciji kažu da je neslavni rekorder Karlovačka županija u kojoj nema zainteresiranih investitora za ulaganje - sve ostale županije imaju barem po jedan projekt, a prednjače Dubrovačko-neretvanska i Istarska.

Najviše je ulaganja predviđeno u sektorima trgovine, turizma i industrije, a među poznatim projektima su: golf na Srđu, Ikea, gradnja tvornice Atlantica, gradnja hotela Dogus grupe, Hrvatski san Profectus grupe i izgradnja tvornice Pan tvornice papira.

Novi zakon o strateškim investicijama trebao bi otkloniti dio problema koji muče najviše investitora, a to su spora izrada poslovnih planova i zemljišni sporovi. Država će za svaki projekt donijeti odluku koja će definirati što je strateški i što treba učiniti te treba li izvlastiti privatnog vlasnika koji ometa projekt. 'Izvlaštenje ne znači prodaju ispod cijene, nego po vrijednosti suda. Nitko neće moći dobiti sve zemljište te postići to da država za njega izvlašćuje privatnike po nižim cijenama; intencija zakona je da spriječi ucjene kada je kupljen manji dio zemljišta za koji se traži veća cijena od realne', kažu u Agenciji za investicije i konkurentnost.