Nakon zamrzavanja tečaja franka slijedi traganje za trajnim rješenjem, a kako sada stoje stvari, najizglednija je opcija potpuno napuštanje franka i pretvaranje kredita u švicarcima u kredite u eurima ili kunama
Izračun Hrvatske narodne banke pokazuje da je sa stajališta monetarne sigurnosti znatno izglednija konverzija u eure od konverzije u kune. Naime, pretvaranje stambenih kredita u kune podrazumijevalo bi da to pravo imaju i dužnici u eurima pa bi u slučaju pretvorbe svih kredita s valutnom klauzulom po tržišnom tečaju, kao što je učinjeno u Mađarskoj, došlo do pravog pustošenja deviznih rezervi koje bi bile smanjene za 7,8 milijardi eura, odnosno 73 posto.
Prema riječima guvernera Vujčića, takav udar imao bi 'ekstremne implikacije na adekvatnost međunarodnih pričuva Republike Hrvatske, sa svim posljedicama koje bi iz toga proizašle, poput potpunog gubitka kreditne sposobnosti zemlje'.
S druge strane, u slučaju konverzije u eure ne bi došlo do smanjenja deviznih pričuva, ali i dalje ostaje otvoreno pitanje raspodjele troška konverzije.
Ako bi se konverzija provela po fiksiranom tečaju od 6,39 kuna, koji je trenutačno znatno niži od tržišnog, to podrazumijeva trošak od oko četiri milijarde kuna koji netko mora pokriti. Prema neslužbenim informacijama, Vlada je u pregovorima s bankama predložila da taj trošak ravnopravno snose dužnici, banke i država, odnosno da svaki od sudionika preuzme trećinu troška.
Kad bi sve tri strane prihvatile podijeljenu odgovornost, dužnici bi, uz trajno povećanje glavnice za 30 do 40 posto u odnosu na vrijeme kada su uzeli kredit, pretrpjeli teret trećine vrijednosti porasta tečaja, kao i dodatni trošak koji bi proizišao iz rasta kamatne stope.
U konkretnom slučaju, ako razlika između fiksiranog tečaja (6,39) i tržišnog (7,72) iznosi 1,33 kune, korisnici kredita bi kroz rast glavnice kredita pokrili trećinu od ukupnog troška konverzije. To se u njihovom slučaju odnosi na tečajnu razliku do tečaja od 6,83 kune.
Također, nakon pretvaranja kredita iz švicarca u euro banke bi na novu glavnicu kredita obračunale redovne kamatne stope, znatno više od trenutačne kamatne stope na kredite u francima koja je od lani fiksirana na razini od 3,23 posto.
U konačnici, dužnici u švicarcima bili bi rasterećeni od valutnog rizika, ali bi im rata kredita porasla dvadesetak posto.
