Privatne europske banke i osiguravatelji pristali su otpisati 107 milijardi eura od ukupno 200 milijardi eura grčkih obveznica u njihovu posjedu, od čega je golemi dio u rukama grčkih banaka, a od vodećih europskih banaka prednjače francuski BNP Paribas, njemački Commerzbank i belgijska Dexia
Navedene podatke dostavile su same institucije i odnose se na stanje krajem rujna 2011., osim u slučajevima gdje je drugačije navedeno.
Od grčkih banaka najviše državnog duga drži NBG, u iznosu 8,7 milijardi eura, a slijede Piraeus bank, sa 7,7 milijardi, Eurobank sa 6,9 milijardi i Alpha Bank, s 3,1 milijardom eura.
Među vodećim europskim bankama daleko najveći grčki dugovi u rukama su francuskog BNP Paribasa, u visini 1,6 milijardi eura (podatak od kraja listopada 2011.) Slijede njemački Commerzbank s 1,4 milijarde eura i belgijska Dexia s 1,3 milijarde eura.
Značajne iznose grčkih obveznica od francuskih banaka drži još Societe Generale, u iznosu 800 milijuna eura. Talijanske banke manje su izložene grčkom dugu, pa tako Intesa Sanpaolo u posjedu ima 586 milijuna eura, UniCredit 221 milijun a Mediobanca 200 milijuna eura.
Kod austrijskih banaka najveći iznos duga zabilježen je u Volksbanku, 60 milijuna eura, a slijedi Erste Grupa, s 13,1 milijun eura (podatak na kraju listopada 2011.).
Švicarski bankovni divovi Credit Suisse i UBS imaju u posjedu 83 milijuna odnosno 53 milijuna eura. Od britanskih banaka najveći iznos duga drži Royal Bank of Scotland, u iznosu od 822 milijuna eura (podatak krajem 2011.).
Među vodećim europskim osiguravateljima najveće iznose grčkog duga drže dva njemačka, Allianz 500 milijuna eura, te Munich Re, 400 milijuna eura (podatak krajem 2011.). Slijede francuska AXA s 300 milijuna eura (krajem lipnja 2011.), talijanska Generali Grupa s 200 milijuna eura, austrijska Uniqa sa 174 milijuna eura, te Vienna Insurance Group (VIG), s 9,7 milijuna eura (podatak krajem 2011.).
Mnoge privatne institucije već su na ime sredstava rezerviranja izdvojile najmanje 55 posto vrijednosti grčkih obveznica u njihovu posjedu, a najnoviji otpisi evidentirani su u poslovnim izvješćima za cijelu prošlu godinu.
Ukupan trošak otpisa o kojem će u konačnici banke izvijestiti mogao bi izgledati osjetno veći zato što u izračun ukupnih gubitaka uključuju i izgubljenu dobit u čitavom roku trajanja duga.
Visina grčkih dugova uvelike je zabrinjavala u posljednje dvije godine zbog moguće štete koje bi ti dugovi moli prouzročiti nekim europskim bankama, a sada se ta opasnost smanjila.
Ministri financija eurozone nakon maratonskih pregovora koji su završeni u utorak u ranim jutarnjim satima konačno su odobrili drugi paket pomoći Grčkoj, vrijedan 130 milijardi eura.
