Malenici i Hrkaću DORH stavlja na teret izvlačenje novca u stečajnim postupcima. Pravnim jezikom, sumnjiči ih se za počinjenje kaznenih djela zločinačkog udruženja, zlouporabe položaja i ovlasti, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju i primanja mita.

Osumnjičeni su da su zlorabili svoje funkcije kako bi pogodovali strankama u stečajnim postupcima Komercijalne banke, Glumina banke i Gredelja. Tako su od 2008. do 2017., tvrdi DORH, sebi priskrbili više od 27 milijuna kuna, dok se ukupna šteta penje na 45,7 milijuna kuna.

U medijima se uhićenje povezuje i sa stečajem tvrtke Amfora Maris Milana Lučića, koji se također našao na listi osumnjičenih. Navodno je Hrkać omogućio Lučiću da preko druge tvrtke dođe do vrijedne nekretnine iz stečajne mase.

Ovo je jedan od brojnih unosnih stečajnih postupaka što ih vodi 60-godišnji Širokobriježanin, koji je u stečajni biznis ušao krajem devedesetih i brzo napredovao u tom miljeu.  

Prije toga radio je u nizu tvrtki na menadžerskim pozicijama. Najduže (4,5 godina) zadržao se kao direktor tvrtke Sava – Zagreb, a dvije godine bio je direktor Kutline Dione u Širokom Brijegu, u kojem je otvorio veliki opskrbni centar što će kasnije biti prodan Lijanovićima.

Nakon odlaska Dione u stečaj 1999. postaje šef prodaje Saponije za sjevernu Hrvatsku, ali već nakon nekoliko mjeseci sutkinja Vesna Malenica imenuje ga stečajnim upraviteljem Komercijalne banke. Nakon toga potpuno se posvetio stečajevima.

'U Saponiji se nisam zadržao zato što sam došao u priliku postati stečajni upravitelj Komercijalne banke. Dao sam otkaz i otad sam po zanimanju stečajni upravitelj', rekao je Hrkać u jednom od rijetkih intervjua.

Od 1999. vodio je stečajeve pedesetak tvrtki, a većinu slučajeva povjerila mu je sutkinja Malenica. Po uhodanom ključu uglavnom su mu pripadali zahtjevniji slučajevi, koji podrazumijevaju velike obveze, ali i značajnu imovinu u stečajnoj masi.

Najveći 'kapitalac' koji je ugrabio Hrkać je propala Glumina banka, iza koje su ostale milijarde kuna nenaplaćenih kredita i ogromna potraživanja države za isplaćenu osiguranu štednju. Riječ je o jednom od najdužih stečajnih postupaka koji je otvoren 2002. godine i još nije završen.

Hrkaća su prozivali zbog visokih troškova i naknada koje je isplatio sebi i odabranim odvjetničkim društvima. Prema podacima Trgovačkog suda od sredine 1999. do kraja 2013., u stečaju Glumina banke isplaćeni su honorari za intelektualne usluge u iznosu od 68,6 milijuna kuna, dok je Hrkaću isplaćeno oko 2,2 milijuna kuna bruto.

Hrkać se pak branio da je riječ o složenom postupku u kojem se vodi na stotine dugotrajnih parnica i ovrha u svrhu što boljeg namirenja vjerovnika.

Drugi vrući slučaj koji je pripao Hrkaću je stečaj Gredelja, u kojem je došao na udar sindikata i radnika. U travnju 2015. otpušteni radnici Gredelja prosvjedovali su pred sjedištem DORH-a u Zagrebu tražeći od USKOK-a da postupi po prijavama koje su protiv Hrkaća podnijeli mjesecima ranije.

Unatoč velikim pritiscima, Hrkać je uspio stabilizirati poslovanje Gredelja. Danas tvrtka zapošljava 450 radnika i traži strateškog partnera, a Hrkać očekuje da će poslije završetka stečaja vjerovnicima biti isplaćeno najmanje 50 posto tražbina.

Premda je pokazao da može uspješno voditi najzahtjevnije stečajne postupke, uz Hrkaćevo ime godinama se povlače sumnje da pogoduje strankama u postupcima, što je rezultiralo brojnim tužbama nezadovoljnih vjerovnika i na koncu jučerašnjim uhićenjem.

Hoće li istraga u njegovom slučaju dokazati postojanje 'stečajne mafije' o kojoj se godinama govori ili će to biti još jedan pucanj u prazno, pokazat će vrijeme.