Treću godinu zaredom tportalova nagrada Vizionar godine bit će dodijeljena u pet kategorija – gospodarstvo, tech, društvo, kultura i sport, uz posebnu krovnu nagradu.

Kao i lani, Vizionar je krenuo okupljanjem tportalovih 100 - sto ključnih suradnika, komentatora, sugovornika, analitičara i kroničara medija koji utječu na sadržaj news portala nominiralo je svoje kandidate za vizionare godine u svakoj pojedinačnoj kategoriji.

Zatim je odabrano troje kandidata s najviše nominacija u svakoj kategoriji. Glavni žiri glasat će o njima, izabrati pobjednike u svih pet kategorija te krovnog vizionara za 2025. godinu. Proglašenje dobitnika održat će se na svečanoj konferenciji 19. veljače u Zagrebu.

U kategoriji gospodarstvo finalisti su Berislav Borovina, Ivan Franičević te Antonia i Marko Omazić.

Berislav Borovina, Spegra

Magistar građevinarstva Berislav Borovina osnivač je i direktor splitske tvrtke Spegra, specijalizirane za sanacijske radove i specijalne građevinske postupke. Osnovana prije 35 godina, Spegra iza sebe ima uspješno obavljene radove na velikom broju tunela i mostova.

Splitska tvrtka izvodila je radove na sanaciji nekoliko stotina spomenika kulturne baštine. Od kapitalnih projekata izdvajaju se sanacija Starog mosta u Mostaru, Jupiterova hrama u Splitu, Hvarskog kazališta i Arsenala u Hvaru, Kneževa dvora u Dubrovniku, crkve svetog Vlaha u Dubrovniku, mostova od Ploča do Pila u Dubrovniku, sinjske i kliške tvrđave te Dvora Veliki Tabor.

Posvećenost očuvanju kulturne baštine i inovativnim metodama građevinske obnove donijela je Spegri ove godine priznanje i uvrštavanje među najuspješnije europske tvrtke na listi Financial Timesa koja rangira 300 tvrtki s najvišim dugoročnim rastom.

Borovina je još 1979. godine, kao mladi inženjer, sudjelovao u sanaciji Dubrovnika nakon potresa u Crnoj Gori. Potom je radio na Građevinskom fakultetu i kasnije na Građevinskom institutu, nakon čega je 1989. godine odlučio da je upravo sanacija grana građevine kojoj se želi posvetiti. U to je vrijeme bio pionir u ovom području jer se sanacijom tada u Hrvatskoj nije bavila nijedna tvrtka. Od prošle godine počasni je doktor splitskog sveučilišta.

Ivan Franičević, Rasco

Rasco su 1990. godine osnovali prijatelji i inženjeri strojarstva Darko Paviša i Frane Franičević u Kalinovcu u Podravini. Njihova poduzetnička priča započela je u preuređenoj Pavišinoj garaži, u kojoj su registrirali obrt za servisiranje poljoprivrednih strojeva. Već 1994. iz njihove radionice izašao je prvi uređaj za održavanje prometnica – kamionski vučni posipač.

Vodstvo tvrtke 2015. godine preuzeo je Ivan Franičević, pod čijim je upravljanjem ona značajno proširila asortiman proizvoda i tržište. Njegova vizija i poduzetnički duh doprinijeli su transformaciji Rasca iz male obiteljske radionice u međunarodno priznatu tvrtku.

Danas on spada među pet najvećih proizvođača profesionalne opreme za održavanje prometne infrastrukture u Europi (ralice, posipači, kosilice, čistači itd.). Zapošljava više od 450 radnika, a svojih 80-ak proizvoda plasira u 40 zemalja na pet kontinenata.

S obzirom na godišnju proizvodnju od oko 150 vozila, Rasco se s pravom može smatrati najvećim proizvođačem u domaćoj automobilskoj industriji.

Tvrtka iz Kalinovca 2000. godine predstavila je prvu hrvatsku električnu čistilicu Lynx. U svibnju ove godine na minhenskom IFAT-u, najvećem europskom sajmu komunalnih vozila, Rasco je pokazao i Lynx H2 5000 – prvu kompaktnu čistilicu na svijetu koja koristi tehnologiju gorivih vodikovih ćelija.

Antonia i Marko Omazić, Meliori Polymer Engineering

Antonia i Marko Omazić, doktori polimernog inženjerstva, napustili su uspješne karijere u Austriji i vratili se u Hrvatsku da bi pokrenuli startup u Šibeniku. Njihova tvrtka Meliori Polymer Engineering fokusira se na proizvodnju specijaliziranih plastičnih komponenti za industriju poluvodiča i jedna je od rijetkih u Europi koja se bavi ovim visokotehnološkim segmentom.

S proizvodnjom su krenuli u rujnu ove godine, a prvi kupac im je Infineon Austria Technologies AG, tvrtka poznata po proizvodnji čipova visoke kvalitete. Trenutačno zapošljavaju šestero ljudi, sve redom inženjere.

Plan im je diversificirati portfelj i širiti se na druge industrije, poput automobilske, farmaceutske i medicinske. Dugoročno žele postati vodeći europski proizvođač dijelova od inženjerske plastike za industrije koje zahtijevaju visoku kvalitetu.

Supružnici Omazić doktorirali su na prestižnom austrijskom sveučilištu Montanuniversität Leoben, poznatom po istraživanjima i primjenama novih rješenja u području tehničkih znanosti.

U Institutu za polimere u Leobenu Marko je proveo tri godine, a potom godinu dana radio u tvrtki Austrian Microelectronics Systems kao procesni inženjer. Nakon toga je šest godina bio zaposlen u Infineon Austria Technologies AG-u na istoj poziciji, a potom je dao otkaz radi pokretanja tvrtke u Hrvatskoj.

Antonia je, s druge strane, nakon četiri godine provedene u Institutu za polimere dvije godine radila u Infineonu kao razvojna inženjerka i projektna menadžerica.