Naime Agencija za zaštitu osobnih podataka(AZOP) presudila je kako su naziv banke i rok otplate kredita osobni podaci koje političari nisu dužni prijavljivati, iako ih, prema saznanjima tportala, objavljuju sve zemlje Europske unije. Prema posljednjim informacijama najnovija afera rezultirala je smjenom vodećih ljudi AZOP-a a sporne će odluke biti poništene korz saborsku proceduru. Ipak, tportal je provjerio zašto bi (ili ne bi) trebalo u imovinskim karticama objaviti imena banaka koje dužnosnicima daju kredite. 

Anamarija Musa, povjerenica za informiranje, smatra da podatke o kreditima treba objavljivati, zajedno s uvjetima pod kojima je kredit dodijeljen, rokovima otplate i nazivom banke. Ti su podaci javnosti zanimljivi i oko toga ne bi trebalo biti nikakvog spora.

Što se uklanjanja čitavih imovinskih kartica tiče, Musa smatra da je slučaj prenapuhan i da je Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa neprimjerno reagiralo. 'Agencija je imala pravo za neke stvari poput broja djece, taj podatak nikoga previše ne zanima. Spori se i oko podataka o bivšim poslodavcima, a po meni to također nije previše zanimljivo. Zanimljiva je imovina političara u trenutku stupanja na dužnost, a ne bivši poslodavci.'
Musa dodaje kako se u imovinskim karticama ne govori o punoljetnoj djeci i njihovoj imovini i široj rodbini dužnosnika, što bi u budućnosti svakako trebalo promijeniti.

Predsjednica hrvatskog Transparency Internationala Dubravka Budimir kao primjer dobre prakse navodi srbijansku agenciju za borbu protiv korupcije koja na svojim internetskim stranicama, osim imovine dužnosnika i njihovih kreditnih obveza u pojedinim bankama, navodi i stotinjak drugih informacija poput hobija ili organizacija u kojima volontiraju.

Kada bi tako detaljan registar postojao u Hrvatskoj, izbjegli bi se i debakli poput nedavnog slučaja u kojem su dva obrazovna projekta koja su trebala biti financirana novcem EU-a eliminirana jer je predsjednik udruge koja je tražila novac bio ni manje ni više nego ministar znanosti Vedran Mornar.

'Ne treba procjenjivati koliko je javnosti važno i hoće li netko gledati imovinske kartice političara. U takve rasprave uopće ne treba ulaziti – informacije poput onih gdje političari uzimaju kredite i po kojim uvjetima trebaju biti javne', rekla Budimir.

Politički analitičar Žarko Puhovski uvjeren je pak kako imena članova obitelji i imena banaka u kojima se političari zadužuju ne treba objavljivati.

'Iznose kredita treba objaviti, no ime banaka ne, jer se time pojedince odmah dovodi u spregu s bankom kod koje su zaduženi. Ime banke u kojoj je političar zadužen trebalo bi objaviti tek kada postoji neka sumnja u njihovu spregu. Isto vrijedi i za članove obitelji, njihova imena ne treba objavljivati jer mi nemamo monarhistički, već republikanski sustav', zaključuje Puhovski.