Hrvatska iranskim tvrtkama može biti ključna za ulazak na jedinstveno europsko tržište s pola milijarde potrošača, dok bi Iran Hrvatskoj mogao biti odskočna daska za srednjoazijsko područje, no potrebno je riješiti problem platnog prometa između dviju zemalja, rečeno je u srijedu na Hrvatsko-iranskom gospodarskom forumu održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK)
Forum je okupio 80-ak predstavnika velikih iranskih i hrvatskih tvrtki, iranskih parlamentaraca i predstavnika drugih institucija. Tijekom foruma više je puta istaknuto prijateljstvo dviju zemalja, ali je istaknut i problem oko platnog prometa, koji ograničava realizaciju već dogovorenih poslova.
Osim što se nada boljoj trgovinskoj međudržavnoj suradnji Hrvatske i Irana, predsjednik Iranske trgovačke, industrijske, rudarske i poljoprivredne komore Gholamhossein Shafeei rekao je kako je Hrvatska Iranu iznimno važna država i za ulazak na europsko tržište.
'Hrvatska je ključna za Iran u ovom dijelu Europe. S druge strane, Iran može biti najvažnija država za ulazak Hrvatske za kompletno područje srednje Azije', kazao je Shafeei. Istaknuo je, međutim, da je trgovačka razmjena Hrvatske i Irana još na niskim granama.
Hrvatska je 2016. u Iran izvezla proizvoda u vrijednosti 4,4 milijuna dolara, a uvezla u vrijednosti 596 tisuća dolara.
vezane vijesti
Potencijal za suradnju Shafeei vidi u sektorima nafte i plina, željeznici, auto industriji, elektro-energetskom sektoru, brodogradnji, prehrambenoj industriji i turizmu.
Shafeei predlaže i mogućnost zajedničkog nastupa hrvatskih i iranskih tvrtki prema trećim tržištima, kao i dogovor oko zajedničkog transporta roba. Predložio je i uspostavu izravne avio-linije Teheran - Zagreb.
I veleposlanik Islamske Republike Iran u Hrvatskoj Mohammad Reza Sadegh istaknuo je kako i iransko i hrvatsko tržište imaju velik potencijal. Također je naveo kako Hrvatska može postati glavnom i najvažnijom poveznicom između Irana i cijele Europe. Rekao je da je lanjski posjet predsjednice Kolinde Grabar Kitarović Iranu pokrenuo stvari u pozitivnom smjeru.
Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić kaže kako je svjedočio snažnom interesu za suradnjom između hrvatskih i iranskih tvrtki. No, i on je ukazao na problem platnog prometa, odnosno problem transakcija novca između Hrvatske i Irana, do kojeg je došlo zbog svojevremenih sankcija nametnutih Iranu pa se te transakcije i dalje provode preko trećih zemalja.
'Problem platnog prometa u postupku je rješavanja i to smatramo prvim preduvjetom intenziviranja gospodarske suradnje. Vjerujemo da ćemo taj problem brzo riješiti. Postoje predugovori za mnoge tvrtke, velik potencijal i volja s obje strane, politička i gospodarska, da se stvari pokrenu. Iran je tržište od 80 milijuna stanovnika, imaju vrlo jaku brodogradnju, industriju čelika, auto industriju i upravo u tom nekom segmentu možemo surađivati. Hrvatska ima vrlo dobre tvrtke, koje imaju različita kvalitetna rješenja', rekao je Pavić, dodavši da bi svakako pozdravio direktnu avio liniju Teheran - Zagreb.
I za predsjednika HGK-a Luku Burilovića dosadašnja međudržavna suradnja na skromnoj je razini od nekoliko milijuna dolara. S druge strane, kazao je, neke hrvatske tvrtke, poput Gredelja, imaju potpisane poslovne predugovore vrijednosti 100 milijuna dolara, a početak realizacije usporavaju problemi s platnim prometom.
'Pregovara se s Hrvatskom narodnom bankom i Hrvatskom poštanskom bankom kako bi se što prije riješio taj problem', kazao je Burilović, dodavši da je i AD Plastik potpisao određene predugovore s iranskim naručiteljem.
