Za izgradnju autoputa Bar-Boljare, Vlada je dobila i treću ponudu, saopštio je premijer Milo Đukanović ne navodeći ime novog potencijalnog partnera
On je kazao da je taj treći partner dao ponudu koja je dosta nova i kad su u pitanju iskustva drugih država u realizaciji tog projekta.
'Naše zadržavanje da još ne donosimo finalnu odluku je prije svega izazvano time – našom potrebom da tu novu ponudu dodatno izučimo', rekao je Đukanović u emisjii Odgovoran odgovor, Radija Crne Gore.
On je uvjeren da za taj posao Vladi ne treba duže od par tjedana i da bi za mjesec dva, između te tri ponude mogla da izabere onu koja kao rezultat ima najbolje efekte – nudi Crnoj Gori unaprijeđenje saobraćajne infrastrukture, bolju valorizaciju ukupnih turističkih i razvojnih potencijala, bolju unutrašnju integraciju i dobre mogućnosti da u kratkom roku dobije dobar multiplikator ukupnog ekonomskog razvoja, a da pri tome opterećenje kreditima bude podnošljivo za budžet i društvo u cjelini.
Đukanović je ohrabren sadržajem dvije ranije ponude, a razgovarao je sa predstavnicima trećeg ponuđača.
'Njihova ponuda djeluje veoma zanimljivo, veoma inspirativno i vjerujem da ćemo provjeriti njenu realnost u narednih par sedmica i vjerujem da je veoma realno to što smo najavili da ćemo u dogledno vrijeme, u nekoliko mjeseci, imati nastavak fizičke realizacije puta Bar-Boljari', rekao je Đukanović.
Za izgradnju autoputa do sada su interesovanje pokazali Kineska kompanija za telekomunikaciju i infrastrukturu CCCC, koju podržava Exim banka, i američko-turski konzorcijum Behtel – Enka
Kinezi, kako je ranije objavljeno, nude da 42 kilometra autoputa od Podgorice do Mateševa izgrade za sumu manju od 800 miliona eura, što je bila njihova prvobitna ponuda, s tim što bi se radovi financirali kreditom kineska Exim banke.
Ta banka nudi Crnoj Gori kredit po kamatnoj stopi od dva odsto na godišnjem nivou, sa ukupnim rokom otplate od 20 godina i petogodišnjim grejs periodom.
Kinezi su kamatnu stopu snizili sa tri na dva odsto, a odustali su i od zahtjeva da Crna Gora uplati osiguranje kredita, koje se inače kreće od dva do šest odsto na ukupnu sumu.
Crna Gora bi se državnom garancijom obavezala da će kredit biti vraćen.
