Autocesta bi trebala riješiti dugogodišnji problem prometne izoliranosti u zimskim mjesecima. Postojeća autocesta S3, poznata i kao Gruzijska vojna cesta, često postaje neprohodna zbog ekstremnih snježnih padalina i odrona, zbog čega je od 2012. do 2016. godine bila zatvorena u prosjeku više od mjesec dana godišnje. Lokalni stanovnici i trgovci godinama su se suočavali s prometnim kolapsom, a kilometarske kolone kamiona na granici s Rusijom postale su svakodnevica. Nova autocesta trebala bi to promijeniti.

Rekordi u gradnji, ali i pitanja o kvaliteti

Projekt uključuje izgradnju šest mostova i pet tunela, a najimpresivniji je biti tunel dug devet kilometara, najduži u Gruziji. Kineska tvrtka China Railway Tunnel Group preuzela je glavni dio radova, a koriste najveći stroj za bušenje tunela izrađen za tvrde stijene, promjera čak 15 metara, piše portal B1M.

Inženjerski izazovi nisu zaustavili napredak – strojevi su probijali i do 426 metara mjesečno, a glavni tunel završen je čak mjesec dana prije predviđenog roka. Pored toga, najveći most u sklopu projekta, koji će premostiti dolinu kod sela Zakatkari, bit će dug 432 metra i građen metodom konzolne konstrukcije.

Iako projekt tehnički impresivno napreduje, pitanje kvalitete i dugoročne izdržljivosti infrastrukture ostaje otvoreno. Kineske tvrtke već su radile na sličnim projektima u Gruziji, uključujući autocestu Istok-Zapad, gdje su se pojavili ozbiljni problemi – od klizišta i nesigurnih radnih uvjeta do smrtnih nesreća.

Sporna povezanost s Rusijom i kineski utjecaj

Nova cesta omogućit će brže trgovinske tokove između Rusije i Armenije, ali i otvoriti pitanje političke sigurnosti. Mnogi Gruzijci nisu oduševljeni jačanjem prometne povezanosti s Moskvom, pogotovo nakon invazije na Ukrajinu i činjenice da Rusija još uvijek okupira 20 posto njihova teritorija nakon rata 2008. godine.

'Kavkaz je prirodna granica prema Rusiji, a ova autocesta omogućuje lakši i brži pristup našoj zemlji. Tko to zapravo želi – Gruzija ili netko drugi', pita se Manana Kočladze iz organizacije Bankwatch.

Osim političkih pitanja, projekt otvara i ona ekonomska. Gruzija je dio kineske inicijative Pojas i put, globalne strategije Pekinga za povezivanje Azije, Europe i Afrike kroz njihove infrastrukturne investicije. Financiranje dolazi iz Azijske razvojne banke (ADB), Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) te gruzijske vlade, ali jasno je da kineske kompanije dominiraju izvođenjem radova.

Uništavanje kulturne baštine?

Osim političkih i ekonomskih pitanja, projekt se suočava s kritikama zbog mogućeg uništavanja kulturne baštine.

Dolina Kada, kroz koju prolazi nova trasa, smatra se jednim od najljepših krajeva Gruzije i bogata je povijesnim građevinama iz srednjeg vijeka. Prvotne procjene tvrdile su da se na tom području nalaze samo 34 kulturna objekta, ali su ih daljnja istraživanja otkrila čak 200. Od toga, više od 100 objekata nalazi se izravno u zoni utjecaja projekta, uključujući arheološke lokalitete s neprocjenjivim artefaktima.

Iako su poduzete određene mjere zaštite, mnogi stručnjaci upozoravaju da su neki spomenici nepovratno ugroženi. Lokalno stanovništvo pak izražava nezadovoljstvo zbog nedovoljne informiranosti te straha od buke, zagađenja i promjena u ekosustavu.

Kada bude dovršena, autocesta će omogućiti putovanje od Kvešetija do Kobija u svega 15 minuta, umjesto dosadašnjeg sata vožnje. No pitanje koje ostaje jest: hoće li Gruzija od ovog projekta profitirati više od Kine, Rusije i ostalih investitora?