Komunikacijska mreža Starlink suočava se sa sve težim izazovima u pogledu svoje dominacije tržištem satelitskog interneta velike brzine, uključujući mrežu koju podupire kineska država i uslugu koju financira Amazonov osnivač Jeff Bezos.

SpaceSail, sa sjedištem u Šangaju, u studenom je potpisao ugovor o ulasku u Brazil i objavio da je u pregovorima s više od 30 država. Dva mjeseca kasnije počeo je s radom u Kazahstanu. Brazil je također u pregovorima s Bezosovom internetskom uslugom Project Kuiper i kanadskim Telesatom.

Starlink je od 2020. lansirao više satelita u nisku Zemljinu orbitu (na visinu manju od 2000 kilometara) nego svi njegovi konkurenti zajedno. Sateliti koji rade na tako malim visinama učinkovitije prenose podatke, pružajući pristup brzom internetu za udaljene zajednice, plovila i vojske u ratu.

Ambiciozni planovi

Peking smatra primat tvrtke Elona Muska u svemiru prijetnjom. Zbog toga Kinezi ulažu velika sredstva u konkurentske mreže i financiraju vojno istraživanje alata koji prate satelitske konstelacije. Kina je tako prošle godine lansirala rekordna 263 satelita u nisku Zemljinu orbitu.

Pojavu konkurencije Starlinku pozdravila je brazilska vlada jer želi brzi internet za zajednice u udaljenim područjima, ali se prethodno sukobila s Muskom oko trgovine i politike.

Nekoliko Muskovih međunarodnih suparnika ima iste ambicije kao SpaceSail, tvrtka pod kontrolom gradske vlade Šangaja. Objavili su planove za postavljanje 648 satelita ove godine i čak 15.000 njih do 2030. Starlink trenutno ima oko 7000 satelita te cilja na njih 42 tisuće do kraja desetljeća.

Lansiranja SpaceSaila na kraju će dovesti do stvaranja Qianfana (Tisuću jedara), konstelacije koja označava prvi međunarodni prodor Kine u satelitsku širokopojasnu vezu. Tri druge kineske konstelacije također su u razvoju, a Peking planira lansirati 43 tisuće satelita u nadolazećim desetljećima i ulagati u rakete koje mogu nositi više satelita.

Kineska nastojanja za zauzimanjem većeg dijela niže Zemljine orbite zabrinula su zapadne kreatore politike jer smatraju da bi to moglo proširiti doseg pekinškog režima cenzure interneta.

Istraživači iz think tanka American Foreign Policy Council upozorili su da bi Washington trebao povećati suradnju s državama Globalnog juga ako želi ozbiljno osporiti rastuća nastojanja Kine da postigne digitalnu dominaciju.

Qianfan se također smatra ključnim dijelom svemirske komponente kineske inicijative Pojas i put. Plan razvoja globalne infrastrukture, vrijedan bilijun američkih dolara, glavna je politika kineskog čelnika Xi Jinpinga, a kritičari tvrde da je to prvenstveno sredstvo za širenje geopolitičkog utjecaja Pekinga.

Ulaganja i patenti

Brza ekspanzija Starlinka i njegova upotreba u ratu u Ukrajini privukli su pozornost vojnih istraživača poput onih na Kineskom nacionalnom sveučilištu za obrambenu tehnologiju, potaknuvši izdvajanja značajnih državnih sredstava za satelitske mreže.

Tvrtka Hongqing Technology, koja je osnovana 2017. i razvija konstelaciju od 10.000 satelita, ovog mjeseca prikupila je nešto manje od 44,7 milijuna eura uglavnom od državnih investitora, a prošle godine je SpaceSail osigurao nešto manje od milijarde eura u rundi financiranja koju je vodio državni investicijski fond.

Kineski istraživači, uključujući mnoge povezane s vojskom, također su usmjerili pozornost na ovo područje. Kina je objavila rekordnih 2449 patenata povezanih sa satelitskom tehnologijom u 2023., u odnosu na 162 u 2019. Mnogi se fokusiraju na troškovno učinkovite satelitske mreže i komunikacijske sustave niske latencije.

Čini se da su neka kineska istraživanja usmjerena na Starlink, a pokazuje to i patentna prijava povezana s kineskom vojskom, u kojoj se opisuje američki sustav kao kritičan za izviđanje i vojne komunikacije te je predstavljen kao 'prijetnja mreži, podacima i vojnoj sigurnosti'.

Peking također razvija alate za praćenje i praćenje Starlinkove konstelacije. Istraživači iz dvaju instituta povezanih s PLA-om dizajnirali su sustav i algoritam za praćenje satelitskih megakonstelacija, nadahnut načinom na koji grbavi kitovi hvataju svoj plijen u zamku kružeći oko njega i stvarajući spiralne mjehuriće, piše Reuters.