Glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je važnost turizma kao gospodarske grane sa sve većim rastom prihoda, ali i investicija, koja čini četvrtinu BDP-a Hrvatske. Dotaknula se pritom i potrebe za radnicima, što pokazuje izrazitu sezonalnost.

'Ogroman utjecaj i snaga turizma djeluje tako da ostale industrije postanu sezonalne u našoj zemlji. Kad govorimo o strategiji cijelog gospodarstva, trebali bismo se fokusirati na razvoj ostalih industrija, osobito industrije veće dodane vrijednosti, kako bismo smanjili ovisnost o turizmu i diverzificirali grane industrije koje sudjeluju i doprinose BDP-u', istaknula je Weber.

Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma, izdvojio je tri ključna izazova, a na prvom je mjestu struktura smještajnih kapaciteta. 'Moramo zaustaviti gradnju nekretnina namijenjenih kratkoročnom turističkom korištenju. Ovdje govorim o najezdi nekretninskog biznisa, prije svega na jadranskog obali', naveo je Ostojić.

Drugi izazov po njemu je pitanje radne snage, s čime se suočavaju sve zemlje Europske unije, prilikom čega je ustvrdio da su nam potreba 'sustavnija rješenja'. Kao treći izazov naveo je kreiranje poticajnog investicijskog okvira za greenfield ili brownfield objekte s većom dodanom vrijednosti, konkretno hotele.

'Danas u ukupnoj smještajnoj strukturi Hrvatske, kad računamo komercijalne i nekomercijalne objekte, odnosno lažejeve kojih imamo oko 1,8 milijuna, sa 179.000 kreveta u hotelima došli smo na manje od 10 posto, što je nedopustivo i to moramo hitno promijeniti ako želimo kvalitetan i konkurentan turizam', ustvrdio je Ostojić te usto spomenuo i potrošnju po noćenju gdje je Hrvatska na dnu u odnosu na konkurentske zemlje sa 100 eura po noćenju, gdje treba, kako je ustvrdio, 'urgirati'.

Utvrđeno je kako od 1,8 milijuna ležajeva, od 2017. to je 300.000 novih kreveta, a samo od lani 55.000 novih kreveta, što je ekvivalent 110 novih hotela, a kod hotela je veliki disbalans.

Predsjednik Uprave Maistre Tomislav Popović spomenuo je da je u svim strategijama dosad bilo navedeno da treba povećavati smještajne kapacitete u hotelskom segmentu, a smanjivati privatni smještaj. No, kako je ustvrdio, Vlada i lokalna samouprava 'nisu riješile taj problem niti spriječile bujanje nekretninskog biznisa'.

Velik problem je, ustvrdio je, turističko zemljište, odnosno rješavanje pitanja vlasništva. 'Nema stranih investicija u hotele i ljetovališta upravo zbog tog problema. Jedemo resurse i pilimo granu na kojoj sjedimo. Kad uzmemo podatke s početka 90-ih godina prošlog stoljeća, hoteli, naselja i kampovi te ostalog komercijalnog smještaja bili su na malo manje od 60 posto, a privatni oko 30 posto. Hoteli su do danas rasli vrlo malo, a privatni smještaj je eksplodirao; sezonalnost je izuzetno visoka', rekao je Popović.

'Nama će ova godina pokazati da ćemo imati problema i da će nam ostati prazni kreveti. U malom mjestu u Istri ima 1900 stanovnika, a ima 1700 stanova, odnosno kuća, a to je jedno od manje napučenih mjesta. Počeli smo uništavati i kvalitetu života, kuće se grade, a nema nikoga. Ljeti je veliki pritisak na plaže, infrastrukturu, ostale resurse. Ne mislim da treba nasilu graditi hotele, ali dovoljno je prostora da država treba aktivno upravljati politikom razvoja i pametno birati lokacije i destinacije, te poticati ulaganja i podizati smještajne kapacitete gdje ih nedostaje. Dekretom se mora zabraniti daljnja izgradnja na priobalnim mjestima. Podaci govore da su hotelski smještaji bolje popunjeni, ali nema ih dovoljno. Mi smo produžili sezonu i Rovinj, nasuprot spomenutom izazovu, funkcionira tijekom cijele godine i isključivo na bazi komercijalnih smještajnih kapaciteta, manje privatnih', rekao je Popović.

Branko Bogunović iz boutique savjetničke HD Consulting i predavač na Fakultetu ekonomije i turizma u Puli, rekao je da u Hrvatskoj imamo dinamiku građevinskih dozvola koja raste iz godine u godinu unatoč rastu građevinskih troškova. Rekao je i da nedostaje upravljanja kvalitetom, iako se još 2013. govorilo o toj strategiji.

'Industrijski ne proizvodimo ništa. Nekretnine i (ne)upravljanje gospodarskim fakturom turizma velik su izazov, a odbijamo shvatiti da turizmom, ako živite od njega, treba upravljati. Što problem duže ne rješavate, on postaje veći', upozorio je Bogunović.

Ostojić je spomenuo 1,8 milijuna ležajeva. Od 2017. to je 300.000 novih kreveta, a od lani 55.000 novih kreveta, što je ekvivalent 110 novih hotela, a kod hotela je veliki disbalans.

'Imamo zakon o poticanju ulaganja, instrumente koji se trebaju kreirati, a pritom trebamo definirati cilj, pokrenuti strategiju razvitka turizma', izjavio je Ostojić.

Rekao je da je HUT naručio istraživanje kako bi usporedili cijene hotela, turističkih naselja u kampova u Hrvatskoj, Francuskoj, Španjolskoj i Italiji, uzevši 10 objekata iste kategorije slične lokacijske atraktivnosti. 'Hrvatska nije ni u jednom segmentu ni najskuplja ni najjeftinija. Priče o skupom i jeftinom treba argumentirati istraživanjima. Zašto bi Hrvatska trebala biti uvijek najjeftinija? Puno je važniji odnos kvalitete i cijene, na to se moramo fokusirati', rekao je Ostojić.

Osvrnuo se i na ulaganje u hotele, pojasnivši da 'hotelski lanci dolaze po modelu ili menadžmenta ili franšize, stoga rijetko ulažu novac u hotel. 'Obično je to situacija kad investitor koji nema veze s turizmom vidi biznis priliku, ali ne zna upravljati hotelima pa ozove strani lanac da njima upravlja. Kod nas upravljaju ljudi s timovima koji to znaju raditi, zašto bi neki strani lanac nama došao prodavati pamet? Tu je i pravni dio što se tiče zemljišta i pitanja vlasnika, što odvlači investitore', rekao je Ostojić.

Weber je naglasila izazov privatnih smještaja na koje se ne plaća nikakav porez. 'Pričamo o ozbiljnom biznisu. Imate s druge strane ozbiljne investitore s ozbiljnim kapitalnim investicijama koji zapošljavaju, isplaćuju regrese, naknade, porez na dobit, PDV. Trebamo razgraničiti ta dva tipa poslovanja – investitore koji doprinose i uplaćuju u državni proračun, te ozbiljnom postotku kreveta u privatnom smještaju u Hrvatskoj koji donosi negativne implikacije', upozorila je te dodala:

Prije 25 godina imali smo problem u Dubrovniku s radnom snagom jer su ljudi bili ozbiljno angažirani u iznajmljivanju privatnih apartmana. Sad imamo taj problem u cijeloj državi; uz obalu ćete teško naći radnika za uslužne djelatnosti, u ugostiteljstvu, u maloprodaji. Problem je i s obrazovanjem. Ti ljudi ne plaćaju ni zdravstveno ni mirovinsko, što je problem koji će tek doći, tu su i demografski izazovi. Trebamo uvoziti mlade ljude na studije, a ne možemo ih ponuditi smještaj.

HUP se snažno zalaže za regulaciju tih izazova, no mislim da neće proći dugo dok se ne napravi porezni sustav poreza na dohodak koji bi bio ispravan. Ne vidim razloga oporezivanja nekog tko živi od plaće, ali ne i nekog tko živi od iznajmljivanja apartmana', naglasila je Weber te dodala da ljudi žele kvalitetu života natrag, pogotovo na obali, uz pravedan porezni sustav.

Upitan zašto nemamo hotelskih lanaca u Hrvatskoj više, Popović kaže da ih 'nemamo jer nisu riješena vlasništva'. Rekao je da je puno zainteresiranih dolazilo i radili su valuaciju hotelskih tvrtki, brojke su bile dobre, no problem je bilo pravno pitanje zemljišta. 'Nijedna tvrtka nema potpisan ugovor o koncesiji, jer taj Zakon o zemljištu nije riješen', naglasio je Popović.

U zraku je zakon o turizmu prema kojem će se neke stvari pokušati regulirati, odnosno zaustaviti, ustvrdio je Ostojić koji gaji nade da će to biti prvi pokušaji da na lokalnoj razini dođe do određenih spoznaja i zahvata. 'Pričamo o nekretninskom boomu u svrhu kratkoročnog turističkog najma, koji je pod utjecajem dvije vrsta mjera – porezne politike i prostornog planiranja', dodao je Ostojić.

Naglasio je i da hotelijeri nisu protiv privatnog smještaja. 'Treba zaustaviti nekretninski biznis namijenjen kratkoročnom turističkom smještaju, svugdje, pogotovo na priobalju. Klasični, tipični obiteljski smještaj koji podrazumijeva jednu ili dvije sobe kod neke obitelji, 'domaćina' – to je specifikum i dobra stvar hrvatskog turizma', naglasio je Ostojić.

Weber je komentirala da primjećuju 'sve više gradova duhova uz obalu', te da su kuće u kojima su prije živjeli ljudi postali apartmani, koji veći dio godine zjape prazni. Situacija je sve češća i u centru Zagreba, gdje se stanovi prenamjenjuju u apartmane. 'To nije smjer u kojem želimo ići', ustvrdila je Weber.

Popović kaže da moraju uvoziti radnu snagu jer je teško naći domaćeg radnika, a zemlje u okruženju, poput Bosne i Hercegovine te Srbije, tretiraju kao lokalnu radnu snagu. Uglavnom uvoze radnike s Dalekog istoka, uglavnom Filipina, njih 160. 'Vjerujem da će se ljudi vratiti. Taj izazov s kojim se suočavamo nije ništa manji u drugim zemljama, među ostalim u Njemačkoj, Italiji i Španjolskoj', rekao je Popović.

Bogunović je rekao da je 'domaći radnik jeftiniji'. 'Došlo je do klasterskog problema – imate manjak radnika u Europi, zbog čega oni povlače naše radnike i radnike iz okruženja koji su ranije dolazili kod nas', naglasio je Bogunović.

Govoreći o stranim radnicima, Weber je ustvrdila da je uvoz radnika 'nesretna realnost koja ukazuje na niz problema.

'U idealnom scenariju imali bismo naše radnike koji su dobro plaćeni i koji ne odlaze. Usto je teško dovesti stranog radnika, dugo se na to čeka i kompleksna je procedura i administracija. Često dođu radnici bez kompetencija, što poslodavac ne zna do trenutka dok na dođe, nakon čega mu ostane nepopunjeno radno mjesto. Skupo ih je dovesti, educirati, postoji i jezična barijera, uz rizike zbog ozljeda na radu. Slažem se s Bogunovićem: strani radnik skuplji je nego domaći', izjavila je Weber.

Ostojić smatra da u Hrvatskoj nije u potpunosti iskorišten domaći radni potencijal, uključujući studente i umirovljenike, te da bi 'ukupni radni okvir treba dodatno liberalizirati'.

Popović smatra da se Hrvatska mora usmjeriti i na podizanje uvjeta rada, plaća i pogodnosti, kako bismo vratili one koji su otišli iz Lijepe Naše. Od države, kaže, ne očekuje da im može puno pomoći. 'Snaći ćemo se u tom dijelu. Treba nam da ishodujemo radne dozvole za ljude koje uvozimo, kod nas nema razlike između stranih i domaćih, svi imaju iste uvjete', ustvrdio je.

Ostojić se osvrnuo na Ultru i kritike zbog velike količine otpada nakon popularnog festivala elektronske glazbe u Splitu. Smatra da je Split s Ultrom tek počeo turistički živjeti, te da je donijela i gradu i Hrvatskoj dobrobit i korist, dok su 'događaji i otpad nakon festivala usred drugih rezultata u tom kontekstu manje bitni jer toga ima na svakom takvom većem događaju'.

Na to se nadovezao Bogunović, istaknuvši da je Split 'velik grad u kojem je Ultra tek mali dio turističkog proizvoda. 'Party destinacije poput Ibize u suštini se ne mogu repozicionirati. Split nema taj rizik jer Ultra traje jedna vikend, onda slijedi drugi sadržaj. Zrće to, primjerice, teško može podnijeti zbog reputacije party destinacije', rekao je Bogunović.

Sudionici panela složili su se da su za budućnost hrvatskog turizma odgovorni i vlada i jedinica lokalne samouprave i sama industrija.