Prve procjene turističkih stručnjaka pokazuju da bi financijski efekti ovogodišnje turističke sezone u najboljem slučaju mogli biti slični lanjskima. Dok turisti izbjegavaju skupe restorane i kafiće, potrošnja za smještaj u hotelima, kampovima, pa i privatno na razini je prošle godine ili i nešto viša s obzirom na to da ove godine nema velikih popusta u sklopu 'last minute' ponude
Ističući da se u hotelskom segmentu ove sezone osjeća i vidi pad izvanpansionske potrošnje, posebno za hranu i piće, predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) i predsjednik Uprave rovinjske hotelske kompanije Maistra Kristian Šustar ipak sezonu ocjenjuje relativno dobrom. Hotelijeri, kao i svi u sektoru turizam, generalno očekuju ponavljanje prošlogodišnjih rezultata, pa tako i financijskih.
MANJI POPUSTI U 'LAST MINUTEU
U vezi last minutea, koja je prošle godine diskontnim cijenama umanjila potrošnju za smještaj, napominje da ove godine nije toliko izražena. Pojašnjava i da to u turizmu ne znači samo znatno smanjene cijene da bi se popunili kapaciteti, nego je to zapravo model poslovanja kojim se uz mogućnost nešto povoljnijih cijene u određenom trenutku, pa i u visokoj sezoni, za pojedine objekte tržištu objavljuje i informacija o raspoloživom smještaju.
Takva ponuda nije samo posljedica krize, kako poneki misle, ona je postojala i prije krize i zadržat će se u poslovanju i dalje, jer proizlazi iz promijenjenog ponašanja i navika modernih putnika koji sve češće zbog tempa života u zadnji čas donose odluku o putovanju. Isto kao i online buking i prodaja tako je i last minute u turizmu postao normalan način života i poslovanja, a što će se u sklopu toga turistima ponuditi odlučuje isključivo poslovna politika pojedine kuće i tu nema nekog generalnog usklađivanja.
IZOSTALI DOMAĆI POTROŠAČI
O last minuteu slično razmišlja i predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) i direktor pulske agencije Uniline Boris Žgomba, ocjenjujući da last minute ponude ove godine skoro i nema, a ponuđeno je za razliku od prošle godine u 'normali' i planiranim veličinama s popustima pet do 10 posto. Prošle godine ti su se popusti zbog nesigurnosti kretali od 10 do 30 posto za sve vrste smještaja, pa je i udjel last minute u ukupnim noćenjima bio i do 50 posto. Time su i financijski efekti lanjske sezone bili umanjeni.
S obzirom na to da se to ove sezone ne događa u takvoj mjeri, jer su buking i rezervacije smještaja išle ranije i po redovnim cijenama, drži da bi, primjerice, srpanj financijski mogao biti bolji od lanjskog
Općenito misli da smještajni kapaciteti neće izgubiti, jer za to turisti ove godine plaćaju najmanje jednako kao lani, a za ostalu izvanpansionsku potrošnju napominje da najviše ovisi o ponudi u samoj destinaciji. Negdje turisti troše više, negdje manje, ali dodaje da organiziranije destinacije u kojima se nudi više sadržaja mogu očekivati i bolju potrošnju. Tome slikovito napominje i to da u Hrvatskoj još treba puno poraditi na tome kako turistu uzeti novac, kao i to da u vezi potrošnje ne treba smetnuti s uma da je standardni hrvatski gost onaj 'srednje klase' pa mu je i takva potrošnja.
KAMPOVI PODBACILI
Nešto pesimističnije ocjene u vezi ovosezonske turističke potrošnje iznosi Adriano Palman iz Kamping udruženja Hrvatske (KUH) koji drži da je već predsezona pokazala znatan pad te potrošnje u odnosu na prošlu godinu. Kampovi bi mogli imati sličnu sezonu kao lani, ali samo u broju noćenja pa donekle i u prihodima od smještaja, i to naravno ako kolovoz ne donese velike vremenske poremećaje, a u restoranima i drugim ugostiteljskim objektima te za ostale usluge u kampovima ove godine se troši još manje nego lani.
