Analitičari Privredne banke Zagreb očekuju da će 2010. godina u optimističnoj varijanti donijeti gospodarsku stagnaciju uz relativno jake rizike da se nula pretvori u blagi minus, dok za ovu godinu očekuju pad BDP-a za oko 5,5 posto
U prvoj polovici 2009. godine hrvatski je BDP smanjen za 6,5 posto (pad za 6,7 posto u prvom kvartalu i procijenjenih 6,3 posto u drugom tromjesečju), a trenutno je očekivanje analitičara PBZ-a da će treći kvartal rezultirati padom BDP-a od oko 4-4,5 posto, dok u posljednjem kvartalu očekuju pad BDP-a za oko 3,5-4 posto.
S obzirom da još uvijek nisu poznati osnovni parametri na kojima će se temeljiti fiskalna politika u proračunskoj 2010. godini ovo je prva preliminarna procjena za iduću godinu, navodi se u PBZ Tjednim analizama. Dodaju da s obzirom na velike neizvjesnosti valja očekivati nove procjene prilagođene novim informacijama.
Kao glavne rizike za 2010. navode nedovoljnu prilagodbu fiskalne politike, nelikvidnost, mogućnost novog vanjskog šoka, rizik vanjskog zaduženja države i poduzeća, politički i socijalni rizik.
Kao osnovni negativni rizik svoje procjene vide upravo neadekvatnu fiskalnu politiku, odnosno činjenicu da bi nastavljanje snažnog istiskivanja privatnog sektora od strane države na financijskom tržištu moglo imati dalekosežne posljedice na gospodarski rast kako u narednoj godini tako i u predstojećem srednjoročnom razdoblju.
Mogući veći pad fiskalnih prihoda od očekivanih (posebno vezano uz PDV, trošarine i carine) te moguće poteškoće u vanjskom financiranju vjerojatno bi ponovno stvorile potrebu domaćeg financiranja fiskalnog deficita, što bi imalo velike negativne posljedice po gospodarstvo.
Ipak, dodaju, valja pričekati i vidjeti da li će prijedlog proračuna za 2010. sadržavati neke značajnije zaokrete u fiskalnoj politici.
Ističu kako je nelikvidnost u gospodarstvu i dalje gorući problem, što dodatno pojačava pritisak na izvršavanje financijskih obveza poduzeća, pogotovo onih malih i srednje velikih. Oni s manjim financijskim zalihama neće moći preživjeti produljeni period neplaćanja pa valja očekivati porast tvrtki i obrta u stečaju odnosno onih koji prestaju s poslovanjem.
Kod rizika novog vanjskog šoka napominju kako valja biti na velikom oprezu kada se govori o oporavku svjetskog gospodarstva. Navode kako neki analitičari ukazuju na mogućnost tzv. "W" recesije, dakle nakon znakova oporavka (koji su prvenstveno generirani ogromnim fiskalnim i monetarnim stimulansima razvijenih gospodarstava) moguće je ponovno poniranje BDP-a.
Ne smije se zanemariti rizik da vanjski oporavak bude sporiji i slabiji nego što trenutno očekujemo, kao ni činjenicu da transmisijski mehanizam (utjecaj inozemnog oporavka na BDP u Hrvatskoj) djeluje s određenim vremenskim pomakom.
Ističu da nas i u 2010. očekuju velike otplate vanjskog duga svih sektora. Prema podacima HNB-a projekcije otplate glavnice u 2010. iznose 6,75 milijardi eura te više od 800 milijuna eura kamata. To iznosi 1/6 očekivane ukupne novostvorene vrijednosti (BDP) u 2010. godini.
Vjerojatno je (ali ne i sasvim izvjesno) da neće biti većih problema s financiranjem, no sigurno uz znatno više kamate nego što su uzimani inicijalni krediti pa će time i servisiranje duga poskupjeti.
Iako je najavljena deblokada pristupnih pregovora s EU sigurno jako dobra vijest za gospodarstvo, politički rizici pred nama nisu mali, ocjenjuju analitičari PBZ-a. Pored predsjedničkih izbora, ne možemo zaobići ni koalicijsku vladu odnosno mogućnost prijevremenih izbora, iako ta vjerojatnost za sada ne izgleda velikom, napominju.
Uz čisto političke rizike spominju socijalne. Početak najavljenih sindikalnih prosvjeda bio je vrlo slab, no ne može se isključiti njihovo jačanje, pogotovo kako će nezaposlenost rasti a realni dohoci padati.