'Premda je gospodarstvo u trećem ovogodišnjem kvartalu zabilježilo rast od 0,6 posto na međugodišnjoj razini i 0,3 posto u odnosu na drugo tromjesečje, korigirali smo našu prognozu za gospodarski rast ove godine sa 0,2 posto na nulu', rekao je glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja povodom objavljivanja UniCreditove CEE Quarterly publikacije za prvi kvartal 2012. godine
Za sljedeću godinu prognozira se pad gospodarske aktivnosti od 0,5 posto. 'Taj relativno mali pad gospodarske aktivnosti dobrim je dijelom vezan uz očekivanja da eurozona neće ući u recesiju dogodine, već samo zabilježiti usporavanje rasta sa 1,6 posto ove godine na 0,8 posto u 2012', napominje Šaravanja.
Domaći faktori koji oblikuju ovu prognozu su očekivanje restriktivnije fiskalne politike u uvjetima gdje nema prostora za vođenje labavije monetarne politike, kao i relativno slaba kreditna aktivnost.
'Najveći rizik za našu prognozu je visina zaduživanja javnog sektora – u uvjetima ograničenog pristupa inozemnim izvorima financiranja rizik istiskivanja privatnog sektora je veći što je potreba javnog sektora za financiranjem veća', pojasnio je Šaravanja.
'S druge strane ne bi bilo iznenađenje da tekući račun platne bilance u 2012. završi u suficitu. Naime, smanji li se uvoz malo više u odnosu na naša očekivanja, taj bi se scenarij lako mogao ostvariti. Iako očekujemo povećanje stranih direktnih ulaganja u 2012, na 1,2 milijarde eura, činjenica da će otplata vanjskog duga iduće godine iznositi približno 18 milijardi eura upućuje na nastavak deprecijacijskih pritisaka na kunu. Očekujemo stabilni tečaj u 2012, ali istovremeno ne vidimo prostora za labaviju monetarnu politiku – dapače, izvjesnije je zaoštravanje', rekao je Šaravanja.
'Očekujemo da će nova vlada voditi restriktivniju fiskalnu politiku. Stoga ostajemo pri prognozi smanjenja proračunskog deficita sa 6 posto BDP-a ove godine na 5 posto u 2012. godini, iako još nisu poznati konkretni potezi u domeni ekonomske politike (čekamo donošenje proračuna za 2012. i konkretne reformske poteze). Za proračunski deficit i financijske obveze koje dospijevaju prognoziramo potrebu za financiranjem konsolidirane opće države od 3 milijarde eura dogodine', komentirao je izglede fiskalne politike Šaravanja, dodajući da je jedan neosporni plus za Hrvatsku činjenica da do travnja 2014. ne dospijeva nijedna inozemna obveznica države
'Ishod parlamentarnih izbora bio je u skladu sa svim anketama o javnome mnijenju. Nova bi vlada sa 81 mandatom u Saboru mogla bi biti konstituirana prije kraja godine. Sada se fokus seli na ekonomsku politiku. Kao što smo više puta isticali, kombinacija vjerodostojnog plana za generiranje primarnog suficita tijekom ovog mandata, ubrzanje strukturnih reformi i veća otvorenost prema privatnim investicijama ključni su za održavanje investicijskog kreditnog rejtinga', zaključio je Šaravanja.
