Iznenađujući prijedlog Pariza i Berlina pokrenuo je živahnu raspravu u Bruxellesu i drugim europskim prijestolnicama: kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron obnovu ekonomije EU-a nakon pandemije korone žele financirati zajedničkim dugovima, odnosno taj novac isplatiti određenim regijama i sektorima, i to u obliku bespovratne pomoći.

A rasprava koja je uslijedila nakon te najave je također dobra stvar, rekao je povjerenik EU-a za ekonomska pitanja Valdis Dombrovskis nakon video-konferencije s 27 ministara financija iz članica Unije: „Zajednička francusko-nemačka inicijativa pozitivan je signal koji će nam pomoći da pronađemo konsenzus."

Komisija EU želi više novca za obnovu

Idući tjedan Europska komisija planira predstaviti svoj nacrt proračuna EU-a za predstojećih sedam godina, on će uključivati i fond za obnovu koji su predstavila Njemačka i Francuska. Međutim, kako kaže Dombrovskis, 500 milijardi eura koje su predvidjeli Berlin i Pariz je - premalo.

„Želimo predložiti bilijun (1.000 milijardi) eura", najavio je on i pojasnio da bi u tu svotu trebala biti uključena bespovratna pomoć i krediti zemljama članicama. Kancelarka Angela Merkel i savezni ministar financija Olaf Scholz izvorno su se protivili toj bespovratnoj pomoći, ali sada podržavaju francuske prijedloge.

Odobravanje s juga, kritika sa sjevera

Zemlje poput Francuske, Italije i Španjolske koje su, prema prvim procjenama, najviše pogođene krizom zbog korone, žestoko su se zalagale za bespovratnu pomoć koja bi se financirala kroz zajedničke obveznice Unije, takozvane euro-obveznice ili korona-obveznice. One bi se trebale realizirati „zaobilaznim" putem, preko zajedničkog budžeta EU-a, novac bi se dijelio pod određenim uvjetima, s rokom otplate od 20 godina, piše Deutsche Welle.

S druge strane, Austrija, Nizozemska, Danska i Švedska isto tako žestoko se suprotstavljaju ideji bespovratne pomoći za južne članice EU-a iz fonda za obnovu. Odmah nakon što se saznalo za francusko-njemački prijedlog, austrijski kancelar Sebastijan Kurz je rekao: „Naš stav se nije promijenio."

Šef Odbora za proračun u Europskom parlamentu, belgijski zastupnik Johan Van Overtveldt, rekao je u Bruxellesu da stav ove četiri „štedljive" države mora biti shvaćen jako ozbiljno - iako je Njemačka očigledno promijenila svoje mišljenje. „Na koncu se mora postići kompromis. Nemojmo sad gubiti vrijeme", rekao je on.

Dug put do fonda

Svih 27 zemalja EU-a mora jednoglasno usvojiti i proračun EU-a i fond za obnovu, a mora ih podržati i Europski parlament. U prošlotjednoj rezoluciji, zastupnici su za obnovu tražili 2.000 milijardi eura – četiri puta više nego što su predložile Njemačka i Francuska.

Ministri financija članica EU-a razmotrili su taj prijedlog u utorak. Sastankom je predsjedao hrvatski ministar financija Zdravko Marić, on nije htio komentirati ishod (vjerojatno) kontroverznih rasprava: „Čekamo nacrt proračuna Europske komisije sljedeći tjedan i onda ćemo to javno komentirati". Ministri financija Njemačke i Francuske lobirali su se za svoj prijedlog na toj video-konferenciji. Francuski resorni šef Bruno Le Maire ga je nazvao „povijesnim" korakom za EU.

Ugovori EU-a zapravo sadrže zabranu zaduživanja – a to bi se u sljedećem proračunu Unije trebalo zaobići jednom filigranskom konstrukcijom: države Unije ne bi izdavale zajedničke obveznice direktno, već bi dale jamstva Komisiji koja bi ta jamstva trebala koristiti za uzimanje kredita na financijskim tržištima. Ti krediti bi se otplaćivali u roku od 20 godina, što je znatno duže od sedmogodišnjeg financijskog okvira EU-a.

Markus Ferber, zastupnik bavarskog CSU-a (Kršćansko-socijalna unija) u Europskom parlamentu zadužen za financijska pitanja, skeptičan je prema toj konstrukciji: „Razumno je da je plan obnove ciljano napravljen i vremenski ograničen, ali financiranje uopće nije ozbiljno".

Ako kredite treba otplaćivati tijekom dužeg vremenskog razdoblja, članice EU-a bi morale jasno dati do znanja da također žele povećati svoj godišnji doprinos proračunu EU-a, rekao je Ferber i naglasio: „Također mora biti jasno da je preuzimanje novog duga kroz proračun Europske unije jednokratna stvar."